istraživanjeMinistarstvo objavilo rezultate: evo koliko Hrvati jedu ribu i koja im je najčešće na meniju

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva, objavilo je istraživanje o potrošnji proizvoda ribarstva i akvakulture u Republici Hrvatskoj za 2020. i 2021. godinu s ciljem utvrđivanja neto dostupnosti proizvoda ribarstva i akvakulture kao i vidljive potrošnje po glavi stanovnika.

- Hrvatska je na dobrom putu i unatoč izazovima s kojima se cijeli svijet suočio, možemo biti zadovoljni rezultatom i činjenicom da se riba ipak nalazi u dovoljnim količinama na našim tanjurima - zaključak je to ovog istraživanja.

Vidljiva potrošnja proizvoda ribarstva i akvakulture po glavi stanovnika (per capita) u Republici Hrvatskoj iznosila je u 2020. godini 19,30 kg po glavi stanovnika, u 2021. godini 22,90 kg, dok je u 2018. godini iznosila 18,06 kg, te 2019. godine 20,02 kg po glavi stanovnika.

Vidljiva potrošnja je definirana kao ukupna proizvodnja kojoj je pridodan uvoz i od koje je oduzet izvoz, uzimajući u obzir pri tome niz čimbenika. Kako bi se izračunala vidljiva potrošnja po glavi stanovnika, izračunata je dostupna (neto) ponuda proizvoda koja je podijeljena s brojem stanovnika.

Također, imajući u vidu značajan broj godišnjih posjetitelja u Republici Hrvatskoj, procijenjena je vidljiva potrošnja stranih turista za navedene godine.

Ilustracija s ribarnice

Joško Ponoš/Cropix

Neto ponuda proizvoda ribarstva i akvakulture, bez potrošnje od strane turista, dostupna stanovništvu Republike Hrvatske u 2020. godini iznosila je 78.111,91 tona što je smanjenje od 4% u odnosu na 2019. godinu kada je neto ponuda bila 81.387,11 tona žive mase, dok je ipak veća za 5,8,% u odnosu na 2018. godine kada je neto ponuda iznosila je 73.837,78 tona. Neto ponuda za 2021. godinu iznosila je 88.810,48 tona što je za 13,7% više u odnosu na 2020. godinu i 20% više od neto ponude u 2018. godini. Na samu potrošnju osim neto dostupne ponude djelovali su i broj noćenja turista i broj stanovnika.

Tijekom 2020. godine porastao je ulaz sirovine u prerađivačke objekte radi veće potražnje za konzerviranim proizvodima kao izravna posljedica provođenja mjera uzrokovanih pandemijom virusa COVID-19 i djelomičnog zatvaranja HOREC-a sektora.

- Obzirom da je prosječna potrošnje država članica EU 24,4 kg/per capita, s tim da ona zapravo varira od nekih 5 kg po glavi stanovnika u Mađarskoj do gotovo 57 kg u Portugalu, smatramo da je Hrvatska na dobrom putu i da unatoč izazovima s kojima se cijeli svijet suočio, možemo biti zadovoljni rezultatom i činjenicom da se riba ipak nalazi u dovoljnim količinama na našim tanjurima.

Najviše su se konzumirale pelagične vrste (plava riba), glavonošci (lignje, sipe, hobotnice), demerzalne ili pridnene vrste, poput oslića, bakalara, plosnatica i drugih te ostalih vrsta morske (uzobalne, bijele) ribe (lubin, komarča i dr.), dok slatkovodna riba zauzima nisko mjesto u ukupnoj dostupnosti i potrošnji.

Obzirom na dostupnost našeg morskog i kopnenog bogatstva i drugih čimbenika, potrošnja proizvoda ribarstva u narednom razdoblju trebala bi biti stabilna te u najboljem slučaju, nastaviti s rastom a pogotovo se tu misli na potrošnju proizvoda podrijetlom iz akvakulture.