Plutače u Jadranskom moru te mjerne stanice Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) duž hrvatske obale i na otocima u petak su u jutarnjim satima pokazale da je Jadran prilično vruć te da će, ako u noći s petka na subotu nastupi najavljena promjena vremena i pad temperature zraka, ponegdje uskoro biti topliji od kopna.
Plutača DHMZ-a koja se nalazi u Velikom jezeru na Mljetu u petak je u 8:00 sati rekla da je njegova temperatura 29,5 stupnjeva Celzija. Istovremeno, temperatura mora na Krku u iznosila je 28 stupnjeva Celzija, a plutača u moru u Malinskoj na Krku pokazala je 28,3 stupnjeva Celzija. U Puli je temperatura mora iznosila 28,5 stupnjeva Celzija. Temperatura mora u Rabu, Zadru, Opatiji i Dubrovniku bila je veća od 27 stupnjeva Celzija.
Takvi su vremenski uvjeti nepovoljni za morska bića. Organizmi koji su navikli na more koje doseže temperature do 27 stupnjeva Celzija, prvenstveno ribe, moraju pobjeći od te topline. Oni organizmi koji se slabije kreću - koralji, spužve, mahovnjaci - ne mogu pobjeći od vrućina pa umiru, piše Jutarnji list.
- Od tog silnog zagrijavanja dolazi do umiranja onih simbiotskih algi koje žive s koraljima i to je onaj poznati proces koraljnog izbjeljivanja, gdje zapravo nakon što te alge napuste koralj i koralji isto tako vrlo brzo odumru. Tako da su oni jedna od ugroženijih skupina - rekao je za RTL televiziju Marin Kirinčić, muzejski savjetnik iz riječkog Prirodoslovnog muzeja.
Biolog dr. Petar Kružić, redoviti profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu, ranije je rekao Jutarnjem da se Jadran unazad 30 godina prilično promijenio.
- Zbog zagrijavanja mora dolaze nove vrste, primjerice prvo je došla tropska alga Caulerpa taxifolia, a zatim i Caulerpa cylindracea, koja gradi tepihe na morskom dnu i zagušuje morske organizme poput koralja i morskih spužvi. No, stalno dolaze nove i nove vrste, primjerice crvena alga Womersleyella, koja se nalazi na dubinama između 20 i 30 metara i guši organizme u koraligenu - rekao je Kružić.
Morska se površina sporije zagrijava od kopnene i sporije se hladi, pa joj temperatura ne raste tako visoko i ne pada tako nisko kao temperatura kopnene površine. Zato su površina kopna i zrak iznad nje danju i ljeti topliji, a noću i zimi hladniji od susjedne morske površine i zraka nad njom.