Splitska luka iz godine u godinu bilježi povećanje i broja putnika i broja vozila, ali i tereta, dok je u minulo vrijeme i sve veći broj ticanja kruzera u gradu podno Marjana. Sve pod ingerencijom Lučke uprave Split, čijeg smo ravnatelja Vicu Mihanovića pitali o ulaganjima, planovima te zamolili za ocjenu još uvijek ne i okončane turističke sezone.
– Sezona iza nas bila je vrlo izazovna, ali ocijenio bih je vrlo uspješnom. Najveći izazovi svakako su povezani s intenzitetom prometa, pogotovo u ljetnim mjesecima, kada ostvarujemo oko 60 posto ukupnog prometa. Ove godine očekujemo kako ćemo prvi put premašiti brojku od milijun vozila godišnje, što jasno pokazuje koliki je pritisak bio na našem sustavu. Unatoč tim pritiscima, zahvaljujući odličnom radu svih naših koncesionara, stivadora, privezivača i brodara, posebno državnog brodara “Jadrolinije”, sezona je prošla bez incidenata. Zabilježili smo i rast od četiri posto u broju putnika i vozila, što dodatno potvrđuje uspjeh ove sezone.
Split je i kruzerska destinacija, bilježimo isplovljavanje kruzera iz Splita i kao početne luke kružnog putovanja?
– Poglavito želim staviti naglasak na planove za budućnost održivog kruzerskog turizma u Splitu. Grad Split izradio je “Preporuke struke za održivi kruzing-turizam u Splitu”, kojih se Lučka uprava Split pridržava. Sve preporuke struke smo prihvatili i trenutno ih primjenjujemo kako bismo osigurali održivi razvoj kruzing-turizma. Što se tiče rada Lučke uprave, kontinuirano se radi na disperziji dolazaka kruzera tijekom godine.
Prvi kruzeri dolaze početkom ožujka, dok posljednji uplovljavaju krajem prosinca, što omogućuje produljenje sezone i smanjenje pritiska tijekom ljetnih mjeseci. Također naglašavam da se cilj ne postavlja na povećanje broja kruzera, već na dovođenje luksuznijih brodova s gostima veće platežne moći. Ovakav pristup donosi veće koristi gradu i lokalnoj zajednici, a smanjuje negativne učinke masovnog turizma na Split.
Povećanje rasta prometa
Što očekujete u budućnosti?
– Dosadašnji brojevi upućuju na kontinuirani rast prometa u splitskoj luci. Očekivanja su da će se promet i dalje povećavati, što predstavlja značajan izazov za sve dionike u lučkom sustavu. Naglašavam impresivan rast koji je luka zabilježila od 1997. godine do danas. Tada je kroz luku prošlo 338.159 vozila, dok danas ta brojka premašuje milijun vozila godišnje. Ove brojke jasno pokazuju dinamičan razvoj i sve veće zahtjeve pred lukom.
Kako bi adekvatno odgovorili na taj rast, dužnost Lučke uprave, kao i svih ostalih subjekata uključenih u lučki sustav, jest planirati i prilagođavati kapacitete kako bi se zadovoljile potrebe rastućeg broja putnika i vozila. U tom kontekstu Lučka uprava provodi svoj najveći investicijski ciklus do sada, s fokusom na širenje operativnih površina i poboljšanje infrastrukture. Ta ulaganja osiguravaju da luka bude spremna za buduće izazove i da omogući brži, učinkovitiji prihvat većih količina prometa, čime će se i dalje održavati standardi sigurnosti i kvalitete usluga.
I na koji način ćete odgovoriti budućim izazovima?
– Ističem da se na prošle i buduće izazove odgovara kontinuiranim ulaganjima u lučku infrastrukturu. U posljednja dva desetljeća operativne površine Gradske luke povećane su s 20.000 m² na 44.000 m², što je omogućilo bolju protočnost i funkcionalnost. Prijašnja povećanja operativne površine kroz projekte nadogradnje Gata sv. Petra i sv. Duje te izgradnja vanjskih vezova značajno su poboljšala protočnost i sigurnost prometa. Sve ove projekte uspješno provodimo zahvaljujući potpori Vlade RH, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te sredstvima iz fondova EU-a.
Konkretno, koji su to projekti kojima namjeravate zadovoljiti potrebe koje će proizići iz povećanja prometa putnika i vozila?
– Jedan od projekata koji je najviše pomogao povećanju kapaciteta jest dovršeni projekt vanjskih vezova, čija je ukupna vrijednost iznosila 30 milijuna eura. U sklopu Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo RH 2014. – 2020. izgrađena je Ribarska luka Brižine, vrijednosti 6,4 milijuna eura. Također, nakon 150 godina od izgradnje, dovršena je obnova Istočne obale, ukupne vrijednosti 6,9 milijuna eura.
Trenutno je u tijeku izgradnja novog putničkog terminala vrijedna 17 milijuna eura, financirana europskim sredstvima i sredstvima državnog proračuna, koji će biti u skladu sa svim schengenskim standardima te postati jedan od najmodernijih terminala na Mediteranu.
Najavljujem početak radova na novoj ribarskoj luci u Komiži, vrijednosti 11,5 milijuna eura. Uz to, uskoro će početi provedba projekta proširenja Gata sv. Petra, vrijednog 21 milijun eura, te projekt druge faze razvoja luke Resnik, vrijedan šest milijuna eura. Osim toga, luka Stinice, kao strateški investicijski projekt Republike Hrvatske vrijedan 50 milijuna eura, te spoj obala Silosa i Salonita, čekaju na provedbu, s već potpuno gotovom dokumentacijom. Uz ove projekte, postoji još niz planiranih ulaganja o kojima je još prerano govoriti.
Koristi li Lučka uprava koristi tehnološkog napretka kao što su umjetna inteligencija?
– U okviru projekta Digitports, Lučka uprava uvest će IT tehnologiju koja će poboljšati sigurnost i učinkovitost operacija u Gradskoj luci. Ova tehnologija uključuje nadzor vezova putem kamera i umjetne inteligencije. Još jedan važan projekt je Fishnowaste, koji se fokusira na smanjenje otpada u ribarskim lukama, posebice plastike, kroz održive prakse. Za sve projekte Lučka uprava uključuje znanstvenu zajednicu pa tako kontinuirano surađujemo sa Sveučilištem.
Svakako ne smijemo preskočiti ni pitanje ekologije i sigurnosti jer smo svi svjesni da je more naš prevrijedan resurs.
– Ističem važnost ekologije i sigurnosti morskih resursa. Lučka uprava pokrenula je niz projekata, uključujući postavljanje mjerne stanice za praćenje kvalitete zraka u bazenu Gradska luka, sufinancirane iz fondova EU-a, u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo.
Uz to, Lučka uprava Split, primjerice, planira nabavu nove mjerne stanice u Sjevernoj luci, sufinanciranu iz fondova EU-a. Projekti na Resniku i Stinicama značajno će utjecati na smanjenje emisije stakleničkih plinova zbog prebacivanja prometa s cesta na more, te će ujedno smanjiti prometno zagušenje u centru Splita. Također, izradili smo studiju sigurnosti plovidbe koja će se provoditi kroz novi Pravilnik o redu u luci, omogućujući strožu kontrolu priveza brodova i povećanje sigurnosti pomorskog prometa.
Razvojni ciklus
Sve ovo što ste spomenuli iziskuje značajna financijska sredstva. Na koji način mislite financirati navedene aktivnosti?
– Gotovo svi projekti Lučke uprave Split financirani su zahvaljujući suradnji s Vladom Republike Hrvatske i resornim Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, što znači da Lučka uprava Split, Grad Split i Splitsko-dalmatinska županija neće imati ni jedan euro troška za obnovu i izgradnju lučke infrastrukture.
Lučka uprava Split, s izvornim proračunom od sedam milijuna eura godišnje, provodi projekte vrijedne oko 250 milijuna eura, što znači da razvija projekte 35 puta vrjednije od svojih sredstava. Ako ove brojke usporedimo s proračunom Grada Splita, koji iznosi 335 milijuna eura, to bi značilo provedbu projekata od strane Grada vrijednih više od 11 milijardi eura. Ovu usporedbu navodim čisto kao slikoviti primjer da naši sugrađani budu informirani o značenju Lučke uprave u razvoju grada i potencijalu tih sredstava za transformaciju Splita.
I za sam kraj, vaš pogled u budućnost kad je u pitanju Luka Split?
– Vjerujem da će se uz podršku kolegica i kolega iz Lučke uprave te svih relevantnih institucija nastaviti pozitivan trend ulaganja. Ističem da je ovo prilika generacije te da je važno biti spreman za sve izazove koji dolaze. Nakon završetka svih planiranih projekata, Luka Split bit će opremljena za rast prometa i suočavanje s izazovima sljedećih sto godina. Time će se potvrditi da je ovaj razvojni ciklus uistinu prilika koja se ne propušta.
