budućnost pomorstvaNjemačka će razviti tegljače na daljinsko upravljanje. Kako zajahati val tehnološkog napretka i može li Hrvatska u tome uspjeti?

Na Nacionalnoj pomorskoj konferenciji Savezne Republike Njemačke predstavljen je projekt FernSAMS kroz koji će se u narednim godinama razviti tegljači na daljinsko upravljanje, a koristi će se u terminalu grada Hamburga, javlja Pomorac.hr.

Na osmišljavanju projekta su radili Tehničko sveučilište Hamburg, Savezna agencija za hidrotehniku, Institut za pomorsku logistiku i usluge Fraunhofer, Centar za pomorsko brodarstvo i ugledni proizvođač brodske opreme, McGregor.

Projekt je odobren od strane njemačkog Ministarstva ekonomije i energetike, a prethodno spomenuti dionici će razviti tegljače koji će biti upravljani s kopna zahvaljujući stručnjacima za komunikacije iz MediaMobil-a.

Za početak će tegljači bez posade biti smješteni u timove tegljača koji operiraju manevrima brodova u Luci Hamburg, kako bi se vidjela efikasnost i preciznost takvih plovila bez posade, no njemački stručnjaci uopće ne sumnjaju u uspješnost ove ideje novoga tehnološkoga doba.

Komunikacija između kopna i tegljača bit će ostvarena putem 5G mreže, a ugradit će se i manji satelitski prijemnici u slučaju poteškoća sa 5G signalom, no ne kao potpora neučinkovitosti 5G mreže, već kao dodatna sigurnosna komponenta.

Nijemci tvrde i kako će ovakav način upravljanja manjim plovilima biti moguć u svim lukama, pa svoj patent planiraju plasirati na svjetsko tržište u narednom vremenu i po realizaciji svojih sadašnjih primarnih ciljeva.

U pozadini ovoga tehnološkog napretka je naravno – novac. Ovakav način upravljanja smanjit će troškove i lučkim postrojenjima i brodarskim tvrtkama, te povećati brzinu i učinkovitost radnih operacija.

Stručnjaci temu radnih mjesta zaobilaze u širokom luku, pa tako naglasak stavljaju na sigurnost radnika na takvim brodovima, no nitko ne spominje gdje će ti radnici završiti nakon uvođenja potpuno automatiziranoga sustava lučke podrške.

Za očekivati je da se ovakav model upravljanja plovilima primjeni i na male brodove u unutarnjim vodama država, na kratkim i relativno sigurnim rutama. To sve vodi u doba prijeke digitalizacije koja ima svoje dobre i loše strane. Dobre će se svakako istaći kod zemalja koje sustavno idu naprijed, te planski provode projekte koji zahtijevaju dugogodišnju adaptaciju na društvo.

Baš takav projekt su i brodovi bez posada. Iako se ka tome cilju ide prividno sporo, ovo su veliki koraci naprijed i upozorenje državama diljem svijeta koje školuju ljude za ovakve poslove da svoje obrazovne kapacitete preusmjere na digitalizaciju i automatizaciju, te da imaju na umu da nekih zanimanja u dogledno vrijeme jednostavno – neće biti.

Ukoliko bi se ovakav tip brodova primijenio u hrvatskoj obalnoj plovidbi, tisuće radnika ostale bi bez posla, a egzistencija gotovo dvadeset tisuća ljudi dovela bi se u pitanje. Naravno, riječ je o brodovima koji povezuju otoke s hrvatskim kopnom jer jedan Hamburg ima više tegljača nego cijela Hrvatska.

Kako zajahati val tehnološkoga napretka i hoće li Hrvatska u tome uspjeti, ili će ju, pak, taj isti val zapljusnuti tako bolno i jako da se neće oporaviti desetljećima, pokazat će budućnost. Budućnost nije negdje daleko, godinama ispred nas, ona je već tu, neki su joj otvorili svoja vrata, a Hrvatska još uvijek traži ključ, u mraku i s rukama u džepovima, piše Pomorac.hr.