Norveško-hrvatska tvrtka "CroNoMar" čije je sjedište u Šibeniku uvela je u projekt gradnje brodova za norveško tržište marikulture još jedno hrvatsko brodogradilište.
Kako nam otkriva Ana Zajc, viša projektna suradnica tvrtke "CroNoMar", na temelju rezultata dosadašnjeg poslovanja uspostavljena je suradnja s novim partnerom u proizvodnji brodova za norveško tržište marikulture, i to s brodogradilištem "Radež" iz Blata na Korčuli.
– Pregovori su rezultirali potpisivanjem ugovora za gradnju dva čelična broda na hibridni pogon uz rok isporuke do sredine 2024. godine. Radi se o radnim brodovima koji će opskrbljivati i servisirati norveška ribogojilišta. Osnovni dizajn napravile su norveške tvrtke, dok su kvaliteta, konkurentnost, profesionalnost i iskustvo hrvatskih brodograditelja bili ključni u završetku pregovora. Na ovaj način je napravljen novi model poslovanja za korčulansko brodogradilište "Radež". Kupci iz Norveške su time pružili puno povjerenje još jednom hrvatskom brodogradilištu, stvarajući tako temelje za višegodišnju suradnju – otkriva Ana Zajc.
Uz nastavak dugogodišnje uspješne suradnje "CroNoMara" s dosadašnjim hrvatskim partnerima "Iskra brodogradilištem", "Oštro i Nuić nautikom", "Tehnomonom", novi ugovori su potpisani i s brodogradilištima "Brodotrogir Cruise" i "Uljanik".
S tvrtkom "Tehnomont" podugovoren je jedan servisni brod, uz mogućnost gradnje i drugog, duljine 26 i širine 12,4 metra. Riječ je o jednotrupcu od čelika, s planom isporuke pred ljeto 2025. godine. Ideja je da taj brod bude predstavljen na najvećem sajmu marikulture u ovom dijelu svijeta – Aquanor u Norveškoj.
U trogirskom brodogradilištu "Brodotrogir Cruise" usporedo se razvijaju četiri projekta, od čega su dva servisna broda jednotrupca, duljine 24 i širine 12 metara, te dva katamarana duljine 15 i širine 12 metara.
– Radi se o prvoj verziji ikada ovog broda u čeliku. Do sada su bili građeni u aluminiju. Svi podugovoreni projekti su na hibridni pogon – kaže Ana Zajc.
U "Uljanik Brodogradnji 1856", gradi se jedan čelični "stun and bleed" brod, duljine 22,5 i širine 9,6 metara.
– S obzirom na sve izazove s kojima se suočava, upitno je hoće li "Uljanik Brodogradnja 1856" završiti ugovoreni projekt sredinom proljeća 2024. godine. To je u ovom trenutku očekivan rok u kojem bi izgradnja broda trebala biti gotova. Istovremeno, upravo o završetku ovog postojećeg projekta, kao i o donošenju odluke o opstanku brodogradilišta "Uljanik", ovisi mogućnost podugovaranja novih, većih brodova, što bi značilo nastavak normalnog poslovanja ovog hrvatskog brodogradilišta koje je po svojoj izvrsnosti bilo poznato u cijelom svijetu – naglašava Ana Zajc.
Ističe kako je u proteklih nekoliko godina posredstvom tvrtke "CroNoMar" nastavljena uspješna suradnja između hrvatskih brodograditelja i norveškog naručitelja.
– Ona se odnosi na kontinuitet isporuka novih brodova, kao i na sklapanje novih ugovora s postojećim i novim partnerima u Hrvatskoj. Promicanje zajedničkih projekata norveških i hrvatskih partnera u sektoru mora i pomorstva u okviru kojih se stvara mogućnost razvoja novih proizvoda, usluga i poslovnih modela, jedan je od glavnih ciljeva poslovanja "CroNoMara" – ističe viša projektna savjetnica tvrtke "CroNoMar" iz Šibenika.
Projekt gradnje brodova posredstvom tvrtke "CroNoMar" za međunarodni sektor marikulture počeo je 2010. godine kada je norveškim kapitalom osnovana šibenska tvrtka "CroNoMar". Plan je bio u prvih pet godina izgraditi 15 radnih brodova. Od početka, kada se radilo sa samo jednim hrvatskim partnerom tvrtkom NCP ili današnjom "Iskra brodogradilište 1", a razvojem poslovnih aktivnosti razvili su i uspješan poslovni odnos s ostalim hrvatskim brodogradilištima. Rezultat toga je činjenica da je broj izgrađenih brodova u hrvatskim brodogradilištima za svjetsko, a ponajviše norveško tržište marikulture premašio brojku od 200.
Uspješan dosadašnji rad "CroNoMara" vidljiv je kroz projekte povezivanja hrvatske i norveške maritimne industrije, projekte gradnje aluminijskih katamarana i drugih brodova, uspostavu Pomorskog inovacijskog centra – iNavis u Šibeniku, izvoz brodske opreme hrvatskih proizvođača na tržišta Norveške i Kine, te mnogim drugima.