U prostorijama Općine Tribunj nedavno je upriličen okrugli stol na temu cjelovitog zbrinjavanja otpada u ribarskim lukama. Projekt FishNoWaste u tom smislu traži inovativna rješenja za cjelovito zbrinjavanje otpada u ribarskim lukama.
S lokalnim vlastima i stručnjacima na okupu raspravljalo se o izazovima, ali i o rješenjima za održive ribarske prakse koje bi očuvale naše more za buduće generacije. Svi su suglasni oko istog – potrebno je uspostaviti održivi model cjelokupnog gospodarenja otpadom.
Projekt FishNoWaste nastavak je započete priče u sklopu provedenih projekata DeFishGear i ML-REPAIR, a rezultati tog dosadašnjeg rada značajni su. Naime, godinama se provodi monitoring, utvrđeni su ključni problemi i specifična područja koja zahtijevaju pažnju.
Okrugli stol moderirali su Pero Tutman i Dubravka Bojanić Varezić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, dok su u raspravi sudjelovali: Marko Grubelić, načelnik Općine Tribunj; Valentina Andrić - Uprava ribarstva u Ministarstvu poljoprivrede; Sanda Novković - Mjesno poduzeće "Tribunj"; Matea Lovrić i Ivana Bračanov – Ribarska zadruga "Adria"; Sanja Slavica Matešić - UO za zaštitu okoliša, prostorno uređenje, gradnju i komunalne poslove Šibensko-kninske županije; Tea Kuzmičić Rosandić i Matea Taraš - Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj "Sunce"; čuvar prirode – JU "Priroda Šibensko-kninske županije" te ribar Ivica Cvitan.
- Ribari su rješenje problema s obzirom na to da svakodnevno prikupljaju otpad, a događa se da su nepravedno zakinuti, odnosno, da nemaju podršku sustava – rekao je dr. sc. Pero Tutman s Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Zašto je zbrinjavanje otpada iz mora toliko kompleksno?
Problematika prikupljanja i zbrinjavanja otpada iz mora kompleksna je zbog podijeljenih nadležnosti i različitog postupanja ovisno o tome kako se otpad isporučuje odnosno vadi iz mora. Zakon o gospodarenju otpadom definira ‘morski otpad‘ kao otpad u morskom okolišu i obalnom području u neposrednom kontaktu s morem koji nastaje ljudskim aktivnostima na kopnu ili moru, a nalazi se na površini mora, u vodenom stupcu, na morskom dnu ili je naplavljen.
Međutim, na pomorske objekte i na organizaciju i provedbu prikupljanja, predaje i prihvata otpada u lučke uređaje za prihvat te na ostatke brodskog tereta primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje pomorstvo. Tako Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora RH definira ‘brodski otpad‘ kao sav otpad, uključujući ostatke tereta, koji se stvara tijekom rada broda ili tijekom djelatnosti ukrcaja, iskrcaja, čišćenja te koji je obuhvaćen područjem primjene priloga I, II, IV, V i VI konvenciji MARPOL 73/78, kao i pasivno ulovljeni otpad.
Sukladno važećim propisima, otpad koji je prikupljen mrežama tijekom ribolovnih aktivnosti definira se kao dio morskog otpada i na njega se primjenjuju zakonske odredbe iz nadležnosti ministarstva koje je nadležno za poslove pomorstva. Brodski otpad, što uključuje i pasivno ulovljeni otpad, isporučuje se u lučke uređaje za prihvat isporuke brodskog otpada, koje je dužno osigurati tijelo koje upravlja lukom.
Nakon zaprimanja pasivno ulovljenog otpada, lučke uprave dužne su evidentirati količine radi slanja izvještaja nadležnom tijelu te osigurati zbrinjavanje prema Zakonu o gospodarenju otpadom.
Zakonski okvir propisao je način i postupke, ali je za provedbu propisanog potrebna jača suradnja među nadležnim tijelima, jedinicama lokalne samouprave, lučkim upravama i komunalnim poduzećima.
- U sklopu FishNoWaste projekta identificirali smo pilot-područja, odnosno četiri ribarske luke u Italiji i Hrvatskoj: Chioggia, Brižine, Rimini i Tribunj za implementaciju održivih rješenja s nadom buduće implementacije na višoj razini – kaže dr. sc. Dubravka Bojanić Varezić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Kako izgleda prihvat otpada iz mora u praksi?
- Zbrinjavanje otpada poprilično je kompleksna tema. Ono što je u teoriji zamišljeno nije predvidjelo problematiku u praksi – rekao je Marko Grubelić, načelnik Općine Tribunj.
Razgovorom, ribar Ivica osvrnuo se na dobrovoljno prikupljanje pasivno ulovljenog otpada dugi niz godina. Ono što je primijetio jest velika količina plastike uz obalu te glomazniji odbačeni otpad na otvorenom moru npr. vatrogasni aparat, kante boje i slično. Ovisno o kategorizaciji otpada, troškovi zbrinjavanja mogu se značajno povećati.
- Ribari dobrovoljno prikupljaju otpad. Pasivno ulovljeni otpad ugrožava ulov, a i skupo je njegovo zbrinjavanje – rekao je Ivica Cvitan, ribar iz Tribunja.
S druge strane, nepostojanje efikasnog sustava odlaganja i suradnje, manjak kontrole, ilegalno korištenje infrastrukture zadruge, poskupljenje ili varijabilna cijena usluge samo su neki od problema s kojima se susreće Ribarska zadruga "Adria". Sudjelovanjem u projektu, "Adria" planira unaprijediti svoje poslovanje rekonstrukcijom postojeće infrastrukture, uspostavljanjem mehanizma kontrole, edukacijom ribara i slično.
Valentina Andrić, voditeljica Službe za savjetodavnu podršku u ribarstvu iz Uprave ribarstva, ukazala je na MARPOL 73/78 čime se zabranjuje vraćanje pasivno ulovljenog otpada s broda natrag u more, što ribare obvezuje na dovoženje pasivno ulovljenog otpada na iskrcajna mjesta koja su za koćare propisana Naredbom o popisu iskrcajnih mjesta za iskrcaj ulova s ribarskih plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru.
Također, ukazala je na problematiku podijeljenih nadležnosti između nadležnih tijela (ministarstva nadležnog za pomorstvo i ministarstva nadležnog za gospodarenje otpadom) i potrebu jačanja horizontalne suradnje.
Ribari su oslobođeni plaćanja isporuke pasivno ulovljenog otpada, ali ne i neizravne naknade
U kontekstu obaveza lučkih uprava i koncesionara, Andrić ukazala je na EU i nacionalne propise kojima je propisano da se troškovi rada lučkih uređaja za prihvat i obradu brodskog otpada pokrivaju iz naknada od brodova. Zakonska obaveza tijela koja upravljaju lukom donošenje je Plana za prihvat i rukovanje otpadom za razdoblje od tri godine. Plan mora sadržavati iznos naknada i osnovu po kojoj su one izračunate.
Neizravnom naknadom pokrivaju se administrativni troškovi i dio operativnih troškova, dok se izravni operativni troškovi podmiruju izravnom naknadom. Neizravnu naknadu plaćaju svi brodovi neovisno o tome isporučuju li otpad u lučki uređaj za prihvat. Ribari su oslobođeni plaćanja isporuke pasivno ulovljenog otpada, ali ne mogu biti oslobođeni neizravne naknade.
Direktiva (EU) 2019/883 propisuje da je u snošenju troškova sakupljanja i obrade pasivno ulovljenog otpada potrebno koristiti mogućnosti financiranja u okviru alternativnih sustava kao što su programi gospodarenja otpadom, program za ribarstvo i akvakulturu, nacionalna ili regionalna sredstva, da ne bi isključivo pali na teret korisnika luka.
Kao potencijalni model smanjenja iznosa neizravne naknade, pa onda samim time i troškova za ribarske zadruge, odnosno samih ribara, predlaže mogućnost sufinanciranja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odvoza pasivno ulovljenog otpada. Sukladno članku 105. Zakona o gospodarenju otpadom, troškovi sakupljanja ribolovnog alata koji sadržava plastiku i isporučen je u lučki prihvatni uređaj ili kod ovlaštenog sakupljača, podmiruju se iz Fonda.
Obaveze Fonda, operatora lučkih prihvatnih uređaja, sakupljača i obrađivača otpada propisane su Pravilnikom o ambalaži, otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku.
Prema mišljenju ribara, ribarski sektor suočava se s manjkom prihvatnih lučkih uređaja. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva uspostavilo je suradnju s ministarstvom nadležnim za poslove pomorstva radi zajedničkog rješavanja problematike opremanja iskrcajnih mjesta na kojima se obavlja iskrcaj koćarskog ulova, sukladno Naredbi.
Programom za ribarstvo i akvakulturu RH za programsko razdoblje 2021. – 2027. planirana su sredstva za opremanje ribarskih luka i iskrcajnih mjesta što otvara mogućnost za uspostavu učinkovitog sustava za prihvat pasivno ulovljenog otpada. Da bi se ostvarila planirana ulaganja, potrebna je učinkovita komunikacija nadležnih tijela, lučkih uprava, jedinica lokalne samouprave i komunalnih poduzeća o čemu će ovisiti i brzina njegove uspostave.
▪ Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, opća svijest o potrebi zaštite okoliša raste. Unatoč tome, suočavamo se s manjkom suradnje, nepostojanjem komunikacije i podjele nadležnosti – rekla je Sanja Slavica Matešić iz UO za zaštitu okoliša, prostorno uređenje, gradnju i komunalne poslove Šibensko-kninske županije.
Potrebno je zajedno raditi i upoznati zakonodavstvo
Zaključno, okupljeni su suradnju među tijelima različite nadležnosti i ovlasti u rješavanju ove problematike odredili kao ključnu. Osim toga, potrebno je raditi i na boljem poznavanju zakonodavstva te rješavanju neovlaštenog odlaganja otpada u lučkom području. Da bi se navedeno ostvarilo, radit će se na jačanju komunikacije među relevantnim dionicima i uključivanju potrebnih subjekata za uspostavu učinkovitog sustava za prikupljanje otpada.
Procjenjuje se da se otprilike tri tisuće tona različitog otpada iz Jadranskog mora može ukloniti posredno pri obavljanju gospodarskog ribolova pridnenom povlačnom mrežom koćom. Možda su stoga ribari stvarno rješenje ovog problema na terenu, ali potrebno je uspostaviti međusektorsku suradnju među lokalnim komunalnim tvrtkama, nadležnim lučkim upravama i jedinicama lokalne samouprave, a tek postizanjem interdisciplinarnog pristupa educirati i podizati svijest.
Projekt FishNoWaste nastavit će s primjenom pilot-rješenja, uz nadu da će ta rješenja poslužiti kao model za širu primjenu.