Prirodoslovni muzejOtvorena izložba o morskim kornjačama: ‘Čovjek im je najveći neprijatelj‘

U Prirodoslovnome muzeju u Splitu otvorena je izložba "Zaštita i očuvanje europskih morskih kornjača", a otvorio ju je gradonačelnik Ivica Puljak.

- Prvenstveno čestitam Prirodoslovnome muzeju u Zagrebu i svima uključenima na uspješnoj realizaciji ovog važnog projekta, jer možda najvažnija stvar oko koje se ovih dana moramo misliti je upravo očuvanje prirode - rekao je gradonačelnik Puljak.

Naglasio je kako nas klimatske promjene i sve ostalo što se događa podsjeća da su prirodni resursi najvažniji od svih i to će vjerojatno u skorijoj budućnosti biti najveći problem s kojim ćemo se suočavati, uz naš suživot s tehnologijom.

U Prirodoslovnome muzeju otvorena je izložba 'Zaštita i očuvanje europskih morskih kornjača'

Vojko Bašić/Cropix

Novi prostor muzeju za stoti rođendan

- Drago mi je zato što smo danas tu i otvaramo ovu izložbu, a iskoristit ću priliku i da kažem da ovaj muzej radi u dosta lošim uvjetima. Zato ćemo u sljedećem razdoblju napraviti sve što možemo da pronađemo novu lokaciju da muzej dobije za stoti rođendan pozornost koju zaslužuje.

Ova izložba podsjeća nas i na ljepote žive prirode, ali i na našu obavezu da je zaštitimo, a također i na našu obavezu da za stotu godišnjicu muzeja, koja je za dvije godine, pronađemo adekvatnu lokaciju i uredimo muzej - rekao je Puljak.

Dodao je kako gradska uprava ima u planu jedan prostor, radi se o lijepoj zgradi koju bi se obnovilo, ali nije želio govoriti o detaljima.

- Izložba je završnica projekta koji je vodio Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagrebu. Ustanovljeno je točno kretanje kornjača. Bilo je suradnje i s ljudima koji su svaki dan oko mora i ribarima. Zadnji panel izložbe govori o važnosti suradnje građana, kome prijaviti primijećene kornjače, naročito ozlijeđene ili uginule. Ribari su tako puno pridonijeli istraživanju i spašavanju kornjača koje bi se zapetljale u mreže - rekao nam je ravnatelj Muzeja Nediljko Ževrnja.

Vojko Bašić/Cropix

Povećati svijest

- Za stoti rođendan želimo muzeju da bude potvrđena odluka o smještaju u novi prostor, to bi nam bila najveća čestitka i radost. Seljenje je proces koji traje godinu do dvije, ali to tek možemo započeti kad dobijemo zeleno svjetlo za prostor - dodao je na upit o mogućem seljenju.

Viši kustos Josip Boban iznio nam je i nekoliko dodatnih detalja o kornjačama.

- Čovjek je najveći neprijatelj kornjača. Prvi problem je plastični otpad, drugi problem je ribarska oprema, naročito zaboravljena, tzv. ghost nets.

U Prirodoslovnom muzeju otvorena je izložba 'Zaštita i očuvanje europskih morskih kornjača'

Vojko Bašić/Cropix

Kornjače se zapetljaju i ugibaju, jer one dišu i moraju izlaziti na površinu, pa se u slučaju zapinjanja mogu utopiti. Ribari često ne znaju ni da su kornjače u letargičnom stanju još žive, ili ih samo pokušaju vratiti natrag kad ih slučajno ulove, što nije dobar način. Kornjaču treba prvo utopliti i vratiti iz tog stanja te provjeriti je li ozlijeđena, a tek onda vratiti.

Ovaj projekt je puno pomogao u tome da se poveća svijest, naročito u državama u kojima se gnijezde, tu se upozoravalo i ljude da ne uznemiravaju gnijezda. Problem je i svjetlo na plažama jer dezorijentira male kornjačice koje se onda mogu izgubiti i dehidrirati - upozorio je Boban.