Iako o tome nema preciznih evidencija s javno dostupnim podacima ili kartama, u Jadranskom moru postoje područja na koja je u novijoj povijesti odbačeno neiskorišteno oružje i streljivo, a prema podacima Europske mreže za promatranje i podatke o moru (EMODnet), u pitanju je čak 21 lokacija na hrvatskom dijelu mora.
Ukupna površina o kojoj je riječ, prema toj karti, u hrvatskom dijelu Jadrana veća je od 386.000 hektara, a u to je uključen i epikontinentalni pojas.
Baza podataka
Taj je podatak iznesen u studiji koja je predstavljena ovaj tjedan u Zagrebu pod nazivom "Akcijski plan za obnovljive izvore energije na moru u Hrvatskoj", jer se ta područja trebaju isključiti iz razmatranja potencijalnih zona za gradnju vjetroelektrana na moru, o čemu je govorio stručnjak Oikona - Instituta za primijenjenu ekologiju Zoran Poljanec.
EMODnet čini mreža organizacija koje su podržane u sklopu europske integrirane pomorske politike, a zajednički rade na promatranju mora, procesuiranju podataka prema međunarodnim standardima te ih potom objavljuju i dostupni su bez naknade online.
Baza podataka o odbačenoj municiji stvorena je 2018. godine iz nekoliko izvora, a obnavlja se jednom godišnje. Sadrži podatke o točkama ili poligonima na kojima je municija na dnu europskih mora, a tamo gdje postoje informacije o tome, navodi se i vrsta municije, opis te udaljenost od obale.
Na pretraživoj karti na EMODnetu područja s odbačenom municijom u Jadranskom moru označena su samo kao osjenčani četverokuti, trokuti i krugovi, ali nema podataka o tome koja je vrsta municije odbačena, nego samo na koliko se metara od obale te zone nalaze, bilo da su u hrvatskom teritorijalnom moru ili isključivo u gospodarskom području. Prve su od tih zona u razini istarske obale, potom Lošinja i Kornata, sve do krajnjega juga.
Na talijanskoj strani Jadrana su četiri lokacije označene žutom bojom s nacrtanom bombom, što označava, prema informaciji objavljenoj uz te lokacije, da je riječ o odbačenoj kemijskoj municiji, a tako označenih lokacija nema na hrvatskoj strani Jadrana.
U studiji koju je objavilo udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatska, piše da je neiskorišteno oružje i streljivo u Jadransko more odbacivano od Prvog svjetskog rata do Domovinskog rata i NATO-ovih operacija u Srbiji, a objavljena je i karta.
"Potencijalni utjecaj takvog odbačenog oružja i streljiva na OIE (obnovljive izvore energije, op. ur.) na moru može biti razoran. Kako bi se izbjegle bilo kakve nesreće tijekom faze gradnje, nositelji projekata trebali bi rano stupiti u kontakt s Ministarstvom obrane kako bi sigurno otkrili i izbjegli rizična područja" preporučili su stručnjaci studije. Trenutačno, međutim, nema izravne opasnosti.
U Hrvatskoj, naime, još ne postoje planovi pa stoga ni projekti za gradnju vjetroelektrana na moru, ali je u spomenutoj studiji identificirano da bi u sjevernom dijelu Jadrana, kraj istarske obale, moglo biti za to pogodno pet zona gdje su dubine mora do 60 metara, a riječ je o približno 1260 četvornih kilometara.