Procjena je da na europskoj razini otoci zaostaju u razvoju za kopnom u prosjeku 20 posto, no još uvijek nema dovoljno podataka s terena i to je problem, rekao je u utorak europarlamentarac Tonino Picula.
Radi se o procjeni na temelju usporedbe nekih podataka iz zemalja članica, no zapravo “u ovom trenutku ne postoji jedinstven sustav za konzistentno i ciljano skupljanje podataka s otoka koje bismo potom mogli koristiti za kreiranje boljih i učinkovitijih politika”, istaknuo je Picula (SDP/S&D) u razgovoru za Hinu.
Taj je problem iznesen i kao jedan od ključnih u izvješću Europskog parlamenta koje se bavi razvojem otoka.
Izvješće, kojem je cilj kreirati bolje politike za otoke, usvojeno je u utorak s 577 glasova, dok je protiv bilo 38, a suzdržano 10 zastupnika.
“Nedostatak usporedivih statističkih podataka s otoka ometa razvojne politike”, naveo je Picula, stoga je u navedenom izvješću EP pozvao Komisiju na osnivanje Europskog instituta za područja u nepovoljnom položaju.
Picula smatra da bi za Hrvatsku to mogla biti velika prilika, “jer ne samo da bi rad takvog instituta imao pozitivne efekte i na naše otočke politike, već smo i jedna od rijetkih država članica koja na svom teritoriju nema sjedište nijedne europske institucije”.
A Hrvatska bi, ističe, bila “idealan kandidat za domaćinstvo takvoj instituciji” zbog svoje “maritimne usmjerenosti i drugog najvećeg arhipelaga u EU-u”.
Na raspravi o otocima koja se održala u Europskom parlamentu, zastupnici su naglasili i kako je potrebno što prije poboljšati politike razvoja otoka jer dosadašnja nastojanja nisu bila dovoljno učinkovita.
Drugim riječima, otoci se još uvijek bore s prometnom i drugim vrstama izoliranosti i ovisnosti, depopulacijom, neadekvatnom zdravstvenom skrbi.
Za otoke i otočane, “njih gotovo 20 milijuna na 2400 naseljenih otoka” treba i može se napraviti više, naglasio je Picula.
I kada je riječ o Hrvatskoj, neadekvatne nacionalne politike gorući su problem, rekao je Picula, “jer sustav upravljanja otocima, unatoč dobrom Zakonu o otocima, još uvijek nije razvio adekvatne pokazatelje razvoja”.
No, spomenuo je i prednosti otoka, posebno činjenicu da otoci imaju priliku postati predvodnici zelene energetske tranzicije, što neki od njih već i jesu.
I tu postoje brojne prepreke, ali financijske bi platforme kao što su kohezijska politika, paket Fit for 55 i mehanizam za otpornost i razvoj trebale pomoći u rješavanju tih problema, smatra Picula.
Otoci ne žive samo ljeti
Kao poseban problem otočnih područja na raspravi je istaknuta ovisnost o turizmu i sezonalnosti.
“Otoci ne žive samo ljeti, otočani zaslužuju ravnopravne uvjete za život i dostupnost usluga tijekom cijele godine, stoga se pridružujem pozivu Komisiji da 2024. proglasi godinom otoka te što prije usvoji europski akcijski plan za otoke”, poručio je Picula.
I brojni drugi zastupnici istaknuli su problem neodrživosti turizma na otocima, kao i činjenicu da se otoci sve više percipiraju kao isključivo turističke destinacije što uništava okoliš i negativno djeluje i na druge aspekte života otočana.
“Turizam je postao zlatni rudnik, a život na otocima sve skuplji”, istaknuo je nezavisni zastupnik Lefteris Nikolaou-Alavanos.
Treba prvenstveno misliti na ljude koji tamo žive, a ne samo na velika poduzeća u turizmu i kruzere, poručio je.
Na otocima “imamo sve više turizma, ali sve manje industrije, poljoprivrede, mladih, inovacija, istraživanja”, istaknuo je Francois Alfonsi iz kluba Zelenih.
Eurozastupnici su poručili da je stoga potrebno više ulagati u djelatnosti mimo turizma, odnosno u diversifikaciju gospodarstva na otocima.
S tim se slaže i hrvatski zastupnik Tomislav Sokol (HDZ/EPP). “Ljudima na otocima moramo ponuditi i drugu perspektivu osim turističke kako ne bi bili potpuno ovisni o uspjehu ili neuspjehu ljetne sezone”, rekao je.
Ovo će izvješće, "iako nezakonodavno, potaknuti države članice da iskoriste sve dostupne alate kako bi otoci ojačali svoju otpornost i samoodrživost”, rekao je Sokol u razgovoru za Hinu.
Također je istaknuo da je odgovornost u rješavanju problema otoka na svakoj državi članici, a da EU pritom doprinosi tako što osigurava financijska sredstva, odnosno prepoznaje specifične potreba otoka.
“Otočni položaj podrazumijeva dodatnu ranjivost koja se može povećati zbog aktualnih događanja” kao što su klimatske promjene i pandemija, istaknuo je na raspravi izvjestitelj za izvješće o otocima Younous Omarjee.
Smatra da bi ovo izvješće trebalo biti temelj za novo razdoblje u odnosima institucija EU-a i otoka. U to ime, Europska Komisija je za sada pojednostavnila pravila za sufinanciranje i predložila konkretne ciljeve za turistički i kulturni sektor, rekao je Komisijin povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Janusz Wojciechowski.
On smatra da je jedan od ključnih instrumenata za pomoć otocima ulaganje u digitalnu tranziciju.
“Rad od kuće je postao standard i otoci mogu to iskoristiti”, istaknuo je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....