S prvim danom mjeseca svibnja počeo je godišnji lovostaj na malu plavu ribu koji će trajati mjesec dana. Zbog zaštite stoka, u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske u razdoblju od 1. svibnja u 00:00 sati do 30. svibnja u 24:00 sata na snazi je razdoblje privremene obustave ribolova okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom.
Ekipa Agrokluba obišla je pogon za preradu ribarske zadruge Omega 3, prve takve organizacije proizvođača u Hrvatskoj. Ova zadruga osnovana je 2008. godine u Zadarskoj županiji, na otoku Ugljanu u mjestu Kali, čiji su ribari svoja ribarska i pomorska umjeća dokazali i na svjetskim morima.
RZ Omega 3 okuplja 16 zadrugara s flotom od 21-og broda (plivarica) i lider je u proizvodnji smrznute male plave ribe, srdele i inćuna. Ulov članova ove zadruge ima značajan udio u hrvatskom ribolovu, gdje sudjeluju s više od 20% u ukupnom nacionalnom ulovu male plave ribe.
Presudni je moment bio kada je zadruga dobila europska sredstva IPARD programa i kredit od HBOR-a od 35 milijuna kuna. Taj novac su investirali u pogon i opremili ga s najmodernijom tehnologijom.
"Ključno je što su sami ribari to htjeli, založili su svoje zadužnice i instrumente za osiguranje kredita, preuzeli su određeni rizik, vjerovali meni kao menadžeru i mislim da su napravili pravi potez. Danas imamo još godinu dana do otplate kredita i 2022. godine bit ćemo zadruga neopterećena kreditom“, kaže za Agroklub Šime Kosor, upravitelj ribarske zadruge Omega 3, koja gotovo 80 posto svoje proizvodnje izvozi u mediteranske zemlje.
Svježu ribu s brodova svojim kamionima dopremaju do pogona u industrijskoj zoni Šopot kod Benkovca. Tu su skladišta i hladnjače te prerada svježe ribe u smrznuti proizvod IQF suvremenom tehnologijom s 90 zaposlenih. S kapacitetom od pet tona na sat, riba se smrzava pojedinačno gdje postiže temperaturu od minus 18 stupnjeva uz kost.
Ako kupac želi imati kvalitetan proizvod riba mora biti svježa i vrhunske kvalitete te zato puno ulažu u tehnologiju, kojoj je sve podređeno. Koriste brojne inovacije, termo baje - izotermične sanduke za ribu, kamione opremljene s rampama te pumpe kojima se prebacuje riba iz mreže na brod, a sljedivost je evidentirana kroz sistem HACCP.
"Nama je najisplativija riba ona koja se koristi za ješku u ribolovu na Atlantiku, pa sve gore do Grenlanda. Kupci cijene naš rad pa tako postižemo dobru cijenu. Kroz premium kvalitetu i bolju cijenu dajemo šansu ribaru da manje lovi, a ostvari isti ili veći prihod“, kaže čelnik ove ribarske zadruge.
Bitno je uklopiti se i u nerijetko kritiziranu Zajedničku ribarstvenu politiku Europske unije, koja je teška i rigorozna, kaže Kosor, te smatra da postoje predrasude prema mediteranskim zemljama kada je riječ o shvaćanju obveza i dužnosti, ali zato su oni tu da daju primjer dobre prakse i uvjere EU da to znaju pametno i kvalitetno raditi.
Pohvaljuje i Upravu ribarstva Ministarstva poljoprivrede za koju kaže da rade dobar posao, bez obzira što će biti u budućnosti.
Poslovnom uspjehu zadruge nije naškodila ni pandemija koronavirusa. Njihov primjer udruživanja i pametnog ulaganja, najbolji je putokaz i drugima, ne samo u sektoru ribarstva.
Upravitelj ove prve ribarske zadruge navodi da je šteta što u poljoprivredi nemamo više uspješnih zadruga ili organizacija proizvođača.
"Po meni barem pet do 10 posto sektora poljoprivrede mora inzistirati na tome i biti organizirano, jer mali uspješni proizvođači nemaju šansu uklopiti se u modernu podjelu rada, a strašno je bitna suradnja sa znanstvenom zajednicom, jer što vi više inkorporirate znanje u vaš proizvod on je profitniji, dugoročniji i stabilniji. To je naša deviza!“, zaključuje za Agroklub Šime Kosor.
