Venecijanski filmski festival nadaleko poznati i priznati događaj na otoku Lido, ove godine osim zvijezda iz glumačkog svijeta, na crvenom tepihu imao je i znanstvenike, istraživače, projektne menadžere... Budući je u sklopu glamuroznog eventa 78. „Mostra Internazionale D arte Cinematografica di Venezia”, legendarnog venecijanskog Bienala, održan i sastanak-promocija europskog programa „Interreg Italy-Croatia”.
Radi se o Programu prekogranične suradnje između dvije zemlje, Italije i Hrvatske, u razdoblju 2014.-2020., koji obuhvaća brojne projekte naših i talijanskih institucija, a sve s jednim ciljem – zaštita plavog Jadrana i bolje upravljanje tim prirodnim bogastvom koje povezuje naše dvije zemlje.
Ujedno su promotori raznih projekata u venecijanskom hotelu Excelsior, predstavili sve ono na čemu timovi stručnjaka rade minulih šest godina, kako i na koji način štite ne samo morsku flotu i faunu, već i kulturnu baštinu, detalje iz života naših predaka „oblače” u novo modernije ruho primamljivo turistima, suvremenim nomadima, mlađim generacijama, a sve te ideje realiziraju se zahvaljujući prvenstveno europskim novcem. Iz EU blagajne osigurano je, naime, 85 posto sredstava za svaki projekt u sklopu programa Interreg Italija-Hrvatska.
Program od 236 milijuna eura za 800 partnera i 88 projetaka
- Program pokriva veliku regiju i Jadransko more, gdje imamo i zajedničke probleme i ciljeve, a financijska alokacija u minulih šest godina iznosila je 236 milijuna eura, od čega 201 milijuna eura iz EU fondova. Preko 800 javnih i privatnih partnera radilo je na 88 projekata iz domene zaštite okoliša, klimatskih promjena, održivog razvoja kulture i prirodne baštine, bioraznolikosti – u cijelu priču uvela je i promotore i publiku Tea Ivanišević, komunikacijska menadžerica Interreg-a.
Upravo pod Teinom palicom i organizacijom ove Splićanke, s dvojnim državljanstvo i više od dva desetljeća života preko Jadrana, predstavljeno je 17 projekata, koji su obuhvatili mnoge teme – od proučavanja kako zvuk plovila utječe na život riba, kako smanjiti utjecaj suvremenog života na močvare, koliko čovjek uništava klimu, kako mlade generacije od osnovnoškolaraca pa do studenata uključiti u rad na očuvanju okoliša, što je to plava ekonomija, suradnja ribara i znanstvenika na istraživanju podmorskog svijeta, „kontrolu” ribljeg fonda, kao i izgradnja podmorskog drona koji u trenutku s dna mora, sa dubina na koje ronioci ni ne mogu doći, šalje znanstvenicima potrebne informacije za daljnja istraživanja...
Dok je naša ekipa iz Splita u sastavu: Ivo Benzon, Maja Vukan i Mia Monterisi, te Dubrovkinja Mirela Raič i Istrijanka Jasenka Kapuralin, uz Zagrepčanina Matea Ivanca, imala – moramo naglasiti – jedno od zanimljivijih prezentacija.
Pa su stranci uživali i u kušanju kaštelanskog Crljenka, prekrasnim slikama sa juga Jadrana iz Dubrovačko-neretvanske županije, ali i sa krajnjeg istoka zemlje iz Istarske županije, dok su ih bez daha ostavile slike sa dna mora – podmorja Visa, greben ispred rta Strupišće koji bi uskoro trebao postati i „No take zona”.
Zone bez ulova, a sve s ciljem kako bi sutra imali „kvadrat” podmorja gdje neće biti izlova ribljeg fonda, samo ronioci i njihovi fotoaparati. Prirodni okoliš u kojem će čovjek tek biti usputni gost, bez uništavanja flore i faune... Morsko dno gdje će riba jesti čovjeku iz ruke...
- To je glavna misija našeg projekta ADRIREEF-a, kojeg provodimo od 1. prosinca 2018. godine pa zaključno sa 30. studenog 2021. godine. Naš proračun je 2,8 milijuna eura, od čega je 85 posto bespovratnih sredstava uloženih u brojna istraživanja podmorja te plana zaštite – svoju promociju ADRIREEF-a započeo je pred stranim te domaćim prezenterima i novinarima, Ivo Benzon, voditelj ovog projekta ispred “Javna ustanova RERA S.D za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije”.
Naime, splitska RERA je dio grupacije od 11 partnera koji zajedničkim snagama rade na realizaciji cijele priče.
Pet ih je iz Italije, šest iz Hrvatske. Voditelj projekta je Općina Ravena, a partneri su ARPAE-Regionalna agencija za prevenciju, okoliš i energiju u Emiliji Romagni, CNR Nacionalno vijeće za istraživanje Rim, ARPA PUGLIA Regionalna agencija za zaštitu okoliša i zaštitu regije Puglia, OGS Nacionalni institut za oceanografiju i eksperimentalnu geofiziku Trst, kao i Razvojna agencija Zadarske županije Zadra Nova, Sveučilište u Zadru, Institut Ruđer Bošković, Pomorski fakultet Rijeka i Udruga SUNCE, uz naravno RERA-u.
Rt Stupišće NO TAKE ZONA
- Opći je cilj projekta ADRIREEF ispitati potencijal grebena, i prirodnih i umjetnih, u Jadranskom moru u svrhu jačanja plave ekonomije. Uz mnoge aktivnosti koje smo proveli, od očuvanja ekosustava i istraživanja mora i biotehnologija, pa nadzor i stvaranje čistih energetskih tehnika, akvakultura, ribarstvo, turizam, istaknut ću najvažniju! To je proglašenje neribolovne zone ispred Visa, gdje ćemo osigurati pravo carstvo za sve posjetitelje, poglavito ronioce. Tim potezom sačuvat ćemo riblji fond, dobiti prostor gdje se ronioci-turisti mogu spuštati neometani od prolaza brodovima i opasnosti od glisiranja, a imat će priliku slikavati, “provjeriti” kakav je netaknuti život na dnu mora. I u konačnici, stvorit ćemo mjesto suživota riba i ljudi – ističe Benzon, zadovoljan što cijelu akciju podržava i lokalna zajednica, te regionalna uprava i resorno ministarstvo, budući se ovakav sustav upravljanja podmorje pokazao izuzetno učinkovitim dijeljem svijeta.
Te su nakon održanog “Festivala ADRIREEF-a Komiža” u srpnju mjesecu dobili zdušnu podršku svih da grebene i očuvaju. Sve bi trebalo rezultirati,mjestom za “fish-watching” kada već imamo i “bird-watching” odnosno atraktivno promatranje Eleonorinih sokolova također u akvatoriju Visa.
Pa dok su se na ekranu “vrtjele” slike viškog podmorja, “krcate” bojama, fascinatnim motivima ispod morske površine, posjetitelji prezentacijskog dana bili su zadivljeni ljepotom našeg podmorja.
