Ljeto je uvijek puno zanimljivih priča. Osobito s naših plaža. No, posljednja koju je danas s nama podijelio jedan anonimni građanin spada u "vjerovali ili ne". Za vrijeme kupanja na jednoj od plaža u Čiovu suprugu (A. D.) mu je napala - glavata želva! U plićaku. I jedva izvukla živu glavu!
Priča ide ovako: supruga i muž su s dvoje djece bili na kupanju na jednoj od plaža na Čiovu. Početak godišnjeg odmora, frižider i kupanje od ranog jutra. Idealno. Oko 10 supruga ulazi u more. I tada dolazi do nevjerojatnog obrata u danu koji je trebao biti obiteljski odmor i zabava:
- Supruga je bila na metar, metar i pol dubine kada je zavrisnula. Vidio sam siluetu nečeg velikog. Mislio da je hobotnica, a kada sam se približio shvatio sam da je - kornjača! Izvukao sam ženu dok je kornjača nastavila prema plaži gdje ju je natrag u more upotrebom sile vratio kupač ne bi li zaštitio sebe i ostale. Ugrizla ju je iznad leđa promjera 10 do 12 centimetara i ostavila veliki trag. Bila je duljine 80 do 100 centimetara. Odmah je rana prokrvarila i pomodrila.
Ni brza reakcija drugih kupača nije ublažila krvarenje. Otišli su u bolnicu gdje su na prvi mah mislili da je ženu napala meduza:
- Kada smo došli u bolnicu i oni su se nasmijali. Liječnicima je bilo intrigantno i pomalo smiješno. Dezinficirali su i previli ranu i dali joj tablete. Mora provjeriti antitetanus zaštitu. Čitao sam da su i u Crnoj Gori bili slični slučajevi.
Kupač se pita što bi tek bilo da mu je malo dijete bilo u moru s obzirom na silinu napada. Kaže nam da je želve znao vidjeti u Kaštelanskom zaljevu, ali da je ovo "van svake pameti":
- Takav napad u plićaku na metar i pol. Iznenađenje i šok.
No, kornjače inače ne napadaju ljude, možda se osjetila ugroženom...
U Jadranskom moru žive tri vrste morskih kornjača
Patrik Krstinić (WWF Adria) je za magazin Riba Hrvatske opisao koje vrste kornjača imamo u moru.
Istraživanjima slučajnog ulova morskih kornjača u Jadranu objedinjenih studijom objavljenom 2011. godine procijenjeno je da se godišnje u Hrvatskoj ulovi 3100 morskih kornjača, od čega 2400 pridnenim koćama i 700 mrežama stajaćicama. Prilov je postao jedna od najozbiljnijih prijetnji populacijama morskih kornjača kako u Jadranu tako i u drugim svjetskim morima i oceanima. Istovremeno, osim kratkoročnih gubitaka koje trpe ribari zbog štete na ribolovnim alatima, nestanak morskih kornjača dugoročno negativno utječe na stanje morskih ekosustava pa tako i na samo ribarstvo.
U Jadranskom moru žive tri vrste morskih kornjača: glavata želva (Caretta caretta), zelena želva (Chelonia mydas) i sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea). Od svih triju vrsta morskih kornjača, sedmopruga usminjača se najrjeđe pojavljuje u Jadranu. Od 1894. do 2008. godine zabilježeno je svega 30 jedinki. Jadranska populacija zelenih želvi mnogostruko je manja od populacije glavate želve, no budući da ju je lako zamijeniti za glavatu želvu, prisutnost joj je vjerojatno podcijenjena. Većina jedinki zelenih želvi zabilježena je u južnom Jadranu i u pravilu se radilo o mladim životinjama čija ukupna dužina oklopa nije prelazila 40 cm što upućuje na pretpostavku da zelene želve koriste južni Jadran u početnoj, pelagičkoj fazi svojeg života. Upravo je to i jedan od glavnih razloga vrlo malog broja jedinki zelenih želvi u slučajnim ulovima u Jadranu.
Glavata želva je najbrojnija vrsta morskih kornjača u Jadranu jedina koja se pojavljuje u slučajnom ulovu. Za razliku od zelene, glavata želva koristi pridnena staništa sjevernog i srednjeg Jadrana za ishranu i zimovanje. Jadransko more, zajedno sa zaljevom Gabes u Tunisu, jedno je od dva najveća, a ujedno i ključna pridnena staništa za ovu vrstu u Sredozemlju. Glavni razlozi ugroženosti glavate želve u Jadranu su slučajni ulov u mreže stajaćice i pridnene koće. Premda službeno nisu zabilježeni, slučajevi slučajnog ulova parangalima itekako postoje. Udice pronađene u probavnom sustavu Jadranskih kornjača jasan su dokaz. Glavate želve provode zimske mjesece usporenog metabolizma u stanju hibernacije na muljevitim dnima srednjeg i sjevernog Jadrana na dubinama manjim od 200 m te samo povremeno izranjaju po zrak. Kornjače koje u ovakvom stanju završe u koći vrlo su osjetljive, pa vraćanje takvih pasivnih jedinki natrag u more može dovesti do njihovog utapanja. Međutim, kornjače se mogu oporaviti ukoliko ih ribari zadrže na palubi određeno vrijeme, po mogućnosti u položaju u kojem su leđa povišenija od glave (što omogućuje izbacivanje vode iz pluća), te ih puste nakon što postanu ponovno aktivne. Premda je slučajni ulov glavate želve u mrežama stajaćicama značajno manji od onog u koćama, procjenjuje se da smrtnost kornjača u koćarskom prilovu iznosi 20% a u stajaćicama čak 60%. Kornjače koje se uhvate u mrežu stajaćicu utope se zbog dugotrajnog ostavljanja mreže u moru.
Trenutno je dostupno nekoliko mjera za ublažavanje negativnih učinaka slučajnog ulova na morske kornjače. Među tehnički najzanimljivijima je TED (TURTLE EXCLUDER DEVICE). Radi se o uređaju koji omogućava siguran izlazak onim morskim kornjačama koje uđu u koćarsku mrežu. U osnovi, TED je zapravo rešetka na ovalnom obruču, izlivena u plastici visoke čvrstoće, koja se ugrađuje u cjevasti dio mreže te izlaznog otvora postavljenog uz samu rešetku. Kada veći objekti uđu u koću, dolaze do rešetke koja sprječava njihov prolaz u završni dio mreže te ih usmjerava prema otvoru dok, istovremeno, ciljani ulov nesmetano prolazi kroz rešetku.
Studija provedena 2014. u sjevernom Jadranu imala je za cilj testirati novi prototip TED-a, odnosno njegov utjecaj na sastav i količinu ulova, potrošnju goriva i cjelokupno funkcioniranje koće kao ribolovnog alata. Analizom podataka utvrđeno je da uređaj nije utjecao niti na tehničke performanse koće niti se zbog njegove ugradnje povećala potrošnja goriva. Utjecaj na količinu i sastav ulova, kao i veličinu jedinki komercijalnih vrsta, također nije utvrđen. Osim učinkovitog uklanjanja kornjača, TED se pokazao učinkovitim i za otklanjanje neželjenih većih objekata (kamenje, trupci i sl.) koji oštećuju ulov. S toga je povećanje kvalitete ulova dodatni motiv za ugradnju ovog uređaja. Uz TED koji predstavlja potencijalno rješenje koćarskog prilova morskih kornjača, pozitivni rezultati dobiveni su i u istraživanjima provedenim u Meksiku i Peruu vezanim uz korištenje svjetlećih signala na mrežama stajaćicama s ciljem redukcije kontakta s morskim kornjačama. Upotrebom jednostavnih svjetlećih štapića pričvršćenih na mrežu slučajni ulov morskih kornjača smanjio se za 50% uz zanemariv utjecaj na ciljni ulov. Ipak, korištenje ove tehnologije zahtjeva čestu promjenu svjetlećih dijelova pa je ekološka i ekonomska isplativost metode za sada upitna.
Osim navedenih mjera, postoje i one provedbeno i financijski manje zahtjevne, a odnose se na promjene u tehnikama ribolova, kao što je uvođenje nešto većih i oblijih udica na parangalima ili skraćivanje vremena ostavljanja mreža stajaćica u moru. I premda uvođenje novih mjera regulacije ribarstva uvijek zahtijeva dodatni trud ribara, odgovornost lokalnih zajednica prema resursima o kojima ovise neophodna je za uspješno provođenje mjera. Morske kornjače igraju važnu ulogu u balansiranju hranidbenih mreža, kruženju hranjivih tvari i održavanju strukture staništa a time pozitivno utječu na stanje ribolovnih resursa. Smanjenjem slučajnog ulova morskih kornjača povećava se rezistentnost i ekološka stabilnost morskih ekosustava što je ključni preduvjet za ekonomsku stabilnost ribarstva.
U međuvremenu nam se javio i Trogiranin M.M.(32) podijelivši s nam slično traumatično iskustvo i susret oči u oči s, kako nam je kazao, ‘megalomanskom‘ kornjačom.
Sve se zbilo prije nekoliko dana, priča nam, ispred kafića Bura u Slatinama.
Više puta ova je kornjača Trogiranina potjerala na obalu. Kaže nam kako se ponašala začuđujuće čudno i agresivno. On pak smatra da je ova glavata želva položila jaja u blizini i od tuda i njeno ponašanje.
- Kad sam rekao ljudima što mi se dogodilo, sprdali su se sa mnom, a kada su vidjeli današnji članak u Slobodnoj, o napadnutoj Splićanki, e onda su već promijenili priču - pojašnjava nam.
Trogiranin se s djevojkom i bebom od svega šest mjeseci spustio na plažu, a za ne falit, kaže nam, to je ujedno bilo i bebino prvo kupanje u moru.
- Zaplivali smo s malenom, krenili lagano u dubinu, a kako ja stalno ronim na tom dijelu ispod malene sam je odmah uočio. A što da vam kažem, susret oči u oči s kornjačom od 50-ak kilograma. Upućeni kažu da je, s obzirom na toliki broj kilograma poprilično stara. Riječ je o ženki, a ja pretpostavljam da je tu negdje položila svoja jaja.
Od tuda i njena agresivnost - priča nam naš sugovornik.
