StoryEditorOCM

ugrožena obalaČim se more povuče, zna se što slijedi... Splitski znanstvenici pričaju o pojavi koja bi u budućnosti mogla postati još opasnija

Piše Matea Gugić Magaš
1. lipnja 2021. - 14:58

Poplave izazvane naglim rastom razine mora mogu nanijeti veliku štetu obalnim područjima, posebno u nizinskim gradovima i plodnim riječnim ušćima, uglavnom prisutnim duž istočne jadranske obale. Zbog predviđenog porasta razine mora i neprilagođene obalne infrastrukture, intenzitet i učestalost poplavnih događaja, kao i izazvane štete, vjerojatno će se još povećati.

Veliku štetu brzom su reakcijom spriječili mještani otoka Ista koje je prošlog tjedna pogodio plimni val, najveći od 2007. godine. Kako su nam objasnili, za njih ta pojava, nažalost, nije strana, štoviše, ponavlja se iz godine u godinu, no različitog intenziteta. Čim se more povuče, mještani ovog udaljenog otoka zadarskog arhipelaga znaju što im je činiti: stavljaj barikade gdje god možeš, veži brodice, podigni sve vrijedne stvari na visinu od barem metra.

Izvrsna reakcija

– Stanovnici Ista ove su godine izvrsno reagirali, sigurno poučeni iskustvom prethodnih godina. Reakcija je za svaku pohvalu. Nadamo se da ćemo im u budućnosti moći izdavati i pravodobna upozorenja na opasnost od ovakvih događaja, tako će moći reagirati još ranije – pohvalila je Išćane renomirana znanstvenica dr. sc. Jadranka Šepić s Odsjeka za fiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu, dobitnica Nagrade HAZU-a za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Hrvatskoj za 2020. godinu u području prirodnih znanosti.

image
Znanstvenici Jadranka Šepić i Ivica Vilibić, stručnjaci za meteotsunamije koji su radili na međunarodnom projektu MESSI
Nikola Vilić/Cropix

Dr. Šepić nagrađena je za višegodišnja znanstvena istraživanja o prirodi i postanku meteoroloških tsunamija – pojavi koja je pogodila otok Ist. Meteotsunami je naglo izdizanje morske razine i preplavljivanje obale uzrokovano preklapanjem, odnosno istovremenim utjecajem više meteoroloških i atmosferskih događaja.

Snižavanje atmosferskog tlaka uzrokuje podizanje mora i kad se smjer kretanja atmosferskog poremećaja podudara s pravcem pružanja zaljeva, dolazi do "ulaska" vala u zaljev, odnosno do "naguravanja" morske vode prema kopnu i poplavljivanja, ali uglavnom kad se to još preklopi i s dolaskom plime i zaljevskom oscilacijom (šćiga ili seš). Takvi tsunamiji nikada neće zahvatiti veliko područje, odnosno neće pogoditi tisuće kilometara obale.

U pravilu, kada se meteorološki tsunamiji i dogode, pogađaju samo jednu specifičnu lokaciju. Zanimljivo je da je prošlog ponedjeljka, osim Ista, meteotsunami pogodio i Korziku, točnije mjesto Bonifacio. Zadnja povezanost poplava koje nastaju zbog meteoroloških tsunamija u području Sredozemlja dokumentirana je 25. lipnja 2014. godine, kad su isti dan zabilježeni meteorološki tsunamiji na Siciliji (grad Mazara del Vallo) i u srednjem Jadranu (Vela Luka, Vrboska).

Međunarodni projekt

Kako bi se spriječile veće štete ili pak ljudske žrtve, 2015. godine pokrenut je međunarodni projekt čija je osnovna ideja bila izrada sustava za upozorenje na meteorološke tsunamije. Suvoditeljica na projektu bila je upravo dr. Šepić.

image
Ist je zadesio plimni val
Mjesni odbor Ist/Facebook

– Projekt MESSI (Meteotsunamis, destructive long ocean waves in the tsunami frequency band: from observations and simulations towards a warning system) je projekt fonda "Jedinstvo uz pomoć znanja", koji je trajao do 2017. godine. Imao je tri osnovna dijela: prvi se odnosio na znanstvena istraživanja, drugi na instaliranje brojnih instrumenata za praćenje meteoroloških tsunamija u stvarnom vremenu, a treći na njihovu prognozu u stvarnom vremenu – istaknula je dr. Šepić.

Osovinu projekta činili su znanstvenici s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, te s Istituto Nazionale di Oceanografia e di Geofisica Sperimentale iz Trsta, odakle je bio drugi suvoditelj projekta, Miroslav Gačić.

– Uz ove dvije institucije, na projektu su sudjelovali i kolege i kolegice s Državnog hidrometeorološkog zavoda iz Zagreba, zatim iz Španjolske, sa Sveučilišta Balearskog otočja iz Palme de Mallorce, te iz privatnog poduzeća za istraživanje procesa u moru "International Tsunami Research" sa sjedištem u Kanadi – rekla je dr. Šepić, te naglasila kako su radeći na ovom projektu mnogo toga naučili.

– Od prognoze ovih događaja, preko njihove učestalosti u sadašnjoj klimi, sve do moguće učestalosti u budućnosti. Što se tiče tih prognoza, pokazalo se da su one dosta zahtjevne i da imamo još mnogo prostora za napredak. Kad je riječ o učestalosti u budućnosti, prvenstveno smo razvili metode kojima se može procijeniti koliko će se često događati, ali još ih moramo testirati na pouzdanijim prognostičkim modelima. Kvalitetu projekta možda najbolje dokazuje činjenica da smo u svega dvije godine objavili sedam visokokvalitetnih publikacija na projektu – objasnila je Šepić.

Dr. Ivica Vilibić, svjetski poznati stručnjak za meteotsunamije, znanstvenik koji je do lipnja ove godine radio na Institutu za oceanografiju i ribarstvo, kada je postao dio znanstvenog tima na Institutu "Ruđer Bošković", naglasio je kako upravo hrvatski znanstvenici imaju vodeću ulogu u istraživanju meteoroloških tsunamija.

image
Maksimalna visina vala

Redovita edukacija

– Shodno tome, u svibnju 2019. godine organizirali smo prvu svjetsku konferenciju o meteorološkim tsunamijima, dok je prije dva mjeseca izišao poseban broj međunarodnog časopisa posvećenog njihovu istraživanju. Publicirani materijali također će biti skupljeni u knjizi koju će izdati jedan od vodećih svjetskih izdavača, Springer, a čiji se izlazak očekuje za mjesec ili dva. U svibnju 2022. godine organizira se druga svjetska konferencija o meteorološkim tsunamijima, u Ciutadelli, na otoku Menorka u Španjolskoj, u čijoj organizaciji sudjelujemo i kolegica Šepić i ja – istaknuo je dr. Vilibić, koji je također bio dio znanstveno-istraživačkog tima na projektu MESSI.

Nakon provedenog projekta, planova za budućnost ne nedostaje. Štoviše, jedna je od želja dr. Šepić održavanje redovitih radionica i edukacija stanovnika priobalnih područja kako bi na vrijeme bili spremni reagirati, baš poput mještana Ista.

– S kolegama i kolegicama s Instituta za oceanografiju i ribarstvo i Hrvatskog hidrografskog instituta, već ovog ljeta planiramo održati niz edukativnih radionica/znanstvenih kafića za djecu i odrasle s temom mora, upravo na hrvatskim otocima. Izvjesno je da će i meteorološki tsunamiji biti jedna od tema koju ćemo obraditi – zaključila je dr. Šepić.

Sustav upozorenja


Sustav upozorenja na srednjem Jadranu temeljit će se na mjerenjima ključnih oceanografskih i meteoroloških parametara u stvarnom vremenu, numeričkom modeliranju, stvaranju operativne matrice odluka o meteotsunamiju i poluautomatskim postupcima i protokolima za upozoravanje civilne zaštite i lokalnih vlasti.

Takav sustav upozorenja na meteotsunami mogao bi biti poticaj za unaprjeđenje jadranske operativne oceanografske službe. Ishodi projekta mogu biti vrlo korisni za ugrožene obalne zajednice, u smislu porasta pravovremenih alarma, za planiranje građevinskih radova uz obalu (ceste, marine, molovi itd.), za sigurnost plovidbe, te za edukaciju ljudi i podizanje svijesti o ugroženim obalnim zajednicama i područjima.

04. studeni 2024 21:19