StoryEditor

uvođenje redaU ‘ludilu‘ svojatanja obale od Sevida pa sve do Podgore nekoliko je uistinu pravih ‘bisera‘. Župan naglašava: Za borbu nam treba - inspekcija!

Piše Sandra Barčot
20. ožujka 2021. - 13:37

Nije lako gospodariti obalom dugom više od 1250 kilometara, što je usporedivo s udaljenošću od Splita do Frankfurta, jer bi svi htjeli prirodni okoliš "urediti" po nekoj svojoj zamisli.

Svi bi popločan put do mora, plažu samo za sebe, betonirano sunčalište, vez sa svoje plovilo... I u tom "ludilu" svojatanja vlasništva svih nas, Županija splitsko-dalmatinska, koja gospodari upravo spomenutim, najdužim dijelom jadranske obale, oštro je krenula u zaštitu prostora! Premda nema inspekcijske nadležnosti, već samo u sektoru davanja koncesija, prije dvije godine, u veljači 2019. godine, regionalni čelnici pokrenuli su internetski portal "Pomorsko je dobro".

– To se pokazalo punim pogotkom, no sada moramo dalje, na veću razinu! Devastacija pomorskog dobra, jednog od najvrjednijih resursa koji imamo, poprimila je zastrašujuće razmjere. Pa smo pokrenuli portal, ali i strateški dokument – Plan integralnog upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem naše županije koji se veže za međunarodnu i EU legislativu.
Ujedno rješenje vidim ili u donošenju novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ili novog Zakona o sustavu zaštite i inspekcije pomorskog dobra koji bi predvidio inspekcijske ovlasti za jedinice lokalne i regionalne samouprave. To je naša intencija kako bismo još bolje mogli provoditi prvenstveno zaštitu, a zatim i zakonsko upravljanje pomorskim dobrom – ističe župan Blaženko Boban, koji je, među ostalim, svoj aktualni mandat posvetio sređivanju situacije na našoj obali.
Zaštiti našeg bogatstva...

Što je već vidljivo i pokretanjem web-portala "Pomorsko je dobro".

– Aplikacijom smo omogućili građanima, udrugama i svim zainteresiranima jednostavniju mogućnost prijave devastacija na pomorskom dobru. I moram istaknuti, svi žele red, žele odgovorno postupanje s pomorskim dobrom, što je sve rezultiralo značajnim skokom u broju prijava devastacija i naravno velikim interesom medija – kaže Stipe Čogelja, pročelnik županijskog Upravnog odjela za pomorstvo i turizam, zadovoljan i što su mnogi prepoznali vrijednost kao i značenje ovog alata u borbi protiv devastacija.

image
Kuća u izgradnji na obali na samom ulazu u uvalu Sićenica
Božidar Vukičević/Cropix

Na adresu najveće dalmatinske županije stigle su i brojne pohvale, ali i strukovne nagrade za sam portal, što sve potvrđuju i brojke. Prijavljeno je 507 devastacija pomorskog dobra od početka rada portala, što je fascinantnih 779 posto porasta broja prijava u razdoblju od 2018. do 2020. godine, dok se za tekuću godinu još nisu toliko zahuktali radovi na "prekrajanju" izgleda naše obale, pa prijava u velikom broju još srećom nema.

– Najčešće devastacije su u vidu nasipanja plaža, izgradnji mulova koji se "stvaraju" od odbačenoga građevinskog materijala, betoniranja šetnica, "ravnanja" mrkinta i oblikovanja morskih stijena kako bi se dobio prostor za ležaljke, probijanje putova u zaštićenom prirodnom okolišu, rušenju borova kojim se oslobađa mjesta za štekate, škrinje sa sladoledom, suncobrane... – niže negativne primjere pročelnik Čogelja i navodi čega su se sve nagledali prošlih godina pri obilascima obale od Sevida do Gradca i od Splita do Biševa.

Mašta, naime, dopušta svašta, pa su mnogi vlasnici parcela koje se nalaze najbliže moru, nagradili vile s bazenima, najčešće i njih bespravno, te se još "drznuli" betonirati plažu ispred kuće i mrtvo-hladno je opisivati i nuditi potencijalnim gostima i prijateljima kao – privatnu plažu! S vezom za brod...

– Takvih prijava, protiv vlasnika vila za turizam koji koriste pomorsko dobro bez pravne osnove na području naše županije, do sada smo imali 26. Uz kuriozitet: oni sve to i oglašavaju, bez obzira na to što se radi o bespravnoj gradnji i eksploataciji našeg zajedničkog vlasništva – pojašnjava Matea Dorčić, voditeljica županijskog Pododsjeka za granice pomorskog dobra.

Premda domaći "vode kolo", ovoj "raboti" su se vrlo brzo pridružili i stranci.

– Imali smo tako Austrijance koji su na Hvaru ogradili prilaz plaži, švedski državljanin je u Sutivanu uredno nagradio ilegalni mul, Belgijanac je svoju kuću u Pisku smjestio doslovno na plažu, na same morske stijene... Puno toga se gradi bez dozvole, protivno prostornim planovima, bilo jedinica lokalne samouprave, bilo regionalne ili državne razine.

image
Vruja
Joško Ponoš/Cropix

- I zato uvodimo red, reagiramo na svaku prijavu, šaljemo prijave inspekcijama, te ubrzavamo postupke. No, nažalost kao županijska uprava nemamo inspekcijski nadzor, nemamo mogućnost kažnjavanja i rušenja ilegalnih objekata. Premda dajemo koncesije za korištenje pomorskog dobra, koje možemo oduzeti, sve staje trenutno na tome. Svi procesi predugo traju, obala se neumorno i nepovratno uništava, a svi mi moramo reagirati – podvlači Čogelja, koji s djelatnicima svojeg odjela neumorno radi na očuvanju reda u prostoru, no trebaju im veće ovlasti.

Sve ono što ilegalno prijavljuju, pa prijave prosljeđuju nadležnima, da sutra, u skoroj budućnosti na njih mogu i sami reagirati. Bilo bi puno efikasnije, jer sada, kako vidimo situaciju na terenu, sve ostaje tek mrtvo slovo na papiru. Pa imamo i devastacije koje "slave" po četvrt stoljeća od podnošenja prijava, pa desetljeća prođu od pravomoćnih rješenja za rušenje do paljenja bagera. Procesi traju, a obala se nepovratno – uništava!

Ilegalno se nasipa more od Sevida do Podgore


Baška Voda – prijavljeno je neovlašteno nasipanje i u Baškoj Vodi, gdje se bez dozvola teškom mehanizacijom radilo na luci Krvavica. I srušeno nije ništa, nije se vratilo u prvobitno stanje. A koliko je uništenje okoliša, tek ostaje za predviđanje.

Brela – neovlašteni radovi u Beruliji, gdje se netko "dosjetio" izgraditi zidove, oformiti šetnicu, bez ikakvih dozvola.

Bol – na otoku Braču također često posežu za nasipanjima plaža, što je slučaj i na Bjenaćici, općina Bol.

Seget Vranjica – oni su krenuli s betoniranjem plaže ispred kampa "Belvedere", no sve je brzo zaustavljeno.

Orij – neovlašteni radovi na pomorskom dobru u vidu izgradnje novog mula nasipanjem građevinskog otpada.

Podgora – više od 20 prijava zaprimljeno je zbog nasipanja plaže koje je provodila Općina Podgora.

Postira – Bračani vole imati lijep pristup do plaže ispod kuće, bez obzira na to što "nalijevanje" betona, gradnja novog mula baš i nije zaštita prirodnog morskog okoliša. Prijava napisana.

Sevid – probijanje puta po stijenama koje su na konzervatorski zaštićenom dijelu pomorskog dobra.

Bol – i najpoznatija jadranska plaža, Zlatni rat, meta je "okupatora". Najčešće onih koji koriste pomorsko dobro bez pravne osnove, "ograde" komadić plaže samo za sebe i aktivnosti od kojih samo oni imaju prihode.

DEVASTACIJE na sve strane


Vruja – najpoznatiji primjer devastiranja i gradnje na prostoru pomorskog dobra, uz zabranu korištenja prirodno zaštićene uvale lokalnom stanovništvu. Sve je namijenjeno turizmu i gostima, od objekata do privatnog mula, lukobrana, ali i prilaza uvali, koji se "probija" pod egidom kako se radi vatrogasni put. Ni nakon desetljeća i desetljeća prijava, pa i oduzimanja koncesije od strane Splitsko-dalmatinske županije, sve je ostalo isto – i dalje se gradi, devastira...

Bajnice – iako postoji rješenje za rušenje ilegalnog objekta nasred plaže u općini Dugi Rat, punih 24 godine, sve stoji. Čak se gradi i novi kat, komunikacija plažom je "prepolovljena" zbog zgrade koje nema "u papirima", nema koncesiju, a nema ni rušenja... Uz šlag za kraj – čovjek koji je izgradio objekt kandidat je na predstojećim lokalnim izborima za načelnika općine, koji u svom programu navodi kako će se zalagati za izgradnju šetnice duž cijele općinske obale...

Sevid – u netaknutom dijelu prirode, vlasnik koji je izgradio luksuznu vilu za najam, svoje građevinske pothvate nastavio je i na pomorskom dobru. "Zalio" je betonom metre i metre kvadratne plaže, napravio serpentine, posadio drveće, posložio ležaljke, i to sve bez dozvole na našem zajedničkom vlasništvu. Te oglasio kako svom gostu osigurava mir – privatne plaže s vezom za brod.

Priluka – otok Hvar omiljena je destinacija stranaca, a na jednoj od njih Austrijanac je kupio kuću, te žicom zapriječio svima ostalima put do plaže. Ogradio je svoj privatni "komadić raja", izgradio betonske skale do same plaže, koju je "omeđio" betonskom plohom.

Slatine – otok Čiovo odavno je sinonim za devastirano pomorsko dobro. Tamo nema uvale koja nije "taknuta" od ruke devastatora, pa je na svakom komadu plaže napravljen neki "betonski" podest za ležaljke, skale za u more..., sve bez dozvola, na našem zemljištu...

Nečujam – na otoku Šolti počelo se s gradnjom "najpoznatije" plaže, one betonske, a sve u režiji punca generala Zagorca, pa je "nalijevanje" sunčališta na pomorskom dobru, dobilo i znatnu medijsku pažnju. Radovi su stopirani, no ništa nije vraćeno u prvobitno stanje.

Sutivan – omiljena destinacija stranaca je i otok Brač, pa je u Vičjoj luci, Šveđanin išao izgraditi jedan "mići" mul za svoj brod. Kako je u uvali već bilo priveza za brodove domicilnog stanovništva, stranac nije vidio ništa sporno da i on dogradi još jedan bez dozvole. Brzom akcijom općinskih čelnika, uz pomoć regionalne uprave, sve je spriječeno i izgradnja je stopirana.

item - id = 1085370
related id = 0 -> 1086548
related id = 1 -> 1086368
05. prosinac 2021 19:05