Dubrovački profesor biologije Ivan Cikatić od djetinjstva je bolovao od astme i raznih alergija. Dok je još živio u Zagrebu gdje je studirao, ušao je u apoteku i čekao gomilu lijekova koje je koristio protiv svoje bolesti. Apotekarica ga je sažalno pogledala i pitala ga može li mu dati popis nekih knjiga koje bi mu mogle pomoći.
Bilo joj je žao mladog čovjeka koji je pio toliko lijekova kao da mu je 80 godina. Prihvatio je i uzeo popis.
Deset godina kasnije, Ivan više ne pije nijedan lijek protiv astme ili alergije, piše Dubrovački vjesnik.
Tog dana u apoteci počelo je njegovo 'putovanje' kroz razne prirodne znanosti i nove spoznaje koje mlade generacije, kaže, ne uče na fakultetima. Njegova saznanja rezultirala su prvim predavanjem na temu 'Zdravlje – poljoprivreda – okoliš', održanim u sklopu građanske akcije 'Dana kolektivne sadnje drveća u Hrvatskoj' kojoj su se priključile i Dubrovačke knjižnice. Iznenadio ga je odaziv i interes publike, pa je sljedeće predavanje imao već u utorak, 22. listopada.
- Bilo je neočekivno dobro. Nisam znao koliko su ljudi željni znanja o stvarima o kojima se baš ne priča, posebno o pravilnoj prehrani – komentira 'premijeru' predavanja.
Možete li i nama otkriti tajne koje ste otkrili istražujući?
- Kao student biologije proučavao sam različitu literaturu o prehrani, ekologiji, poljoprivredi, alternativnim načinima liječenja pa i duhovnosti. Proučavajući sve to, sve sam više uviđao kako ono što nam govore na fakultetima i u liječničkim ordinacijama nije cijela istina, a nekad je i suprotno istini. Nakon mog predavanja, ljudi su mi iskreno čestitali i odobravali ono o čemu sam predavao.
Mame iz Dubrovnika žele još jedno predavanje, javili su mi se ljudi iz Orebića, evo i Vi tražite intervju, uglavnom poprilično neočekivano. Komentari poslije predavanja bili su većinom odlični, ali vidio sam jedan komentar u kojem osoba posprdno kaže kako je predavanje bilo 'malo o duhovnosti, malo o poljoprivredi, malo o mesu i patatama'. Stvarno, kako sam mogao tako nešto nespojivo spojiti? Čime god da se u životu želite baviti, ako nemate razvijenu duhovnost, taj posao nećete dobro obavljati i nećete biti na korist, nego na štetu zajednice u kojoj živite.
Potrebno je najprije pogledati u sebe i raditi na svom karakteru. Sve ovo gdje smo se danas doveli, na rub propasti, to je sve zbog anestezirane duhovnosti. Moramo liječiti čovjeka da bi se priroda mogla izliječiti. Sve je povezano i bez toga ne ide. Zemlja se tretira na potpuno krivi način. Konvencionalna poljoprivreda je rak planeta. A njome upravlja čovjek nerazvijene duhovnosti. Okrenimo se ekološkoj i biodinamičkoj poljoprivredi.
Kako se vi osobno hranite, s obzirom i da ste obiteljski čovjek i otac dvoje male djece?
- I ja sam se hranio svim i svačim, ali vidio sam da to ne vodi ničemu, samo u bolest. Trenutno sam u prijelaznoj fazi. Odvikavam se od mesa i mliječnih proizvoda, a mlijeko sam odavno napustio. S njim sam napustio i lijekove protiv astme i alergije. Po meni je veganstvo najbolja prehrana. Lobi mliječne i mesne industrije je vrlo moćan, pa je teško razbiti predrasude.
Prije 100-200 godina mlijeko i meso bilo je puno zdravije jer su se životinje hranile prirodno, ali nikad nisu bili ispravna hrana za čovjeka. Danas nam na stol dolazi meso i mlijeko polubolesnih životinja. To su potvrdile stotine i tisuće istraživanja zadnjih osamdeset godina.
Ali i voće i povrće tretirano je većinom pesticidima?
- Točno. Osobno, kupujem u butigama zdrave i organske prehrane, iako danas ne možete biti sto posto sigurni u ništa. Barem pokušavam. Moj cilj nije nikakva sektaška propaganda, ne govorim ljudima da ne jedu meso, samo probajte smanjiti unos mliječnih i mesnih proizvoda i pratiti svoje tijelo, iskušati na sebi. Zadnjih deset godina ne uzimam nikakve lijekove, iako su liječnici odmahivali glavom u nevjerici.
Presudna je bila moja odluka da se mijenjam. Promijenio sam prehranu, izbacio sam potpuno mlijeko, a ubrzo ću i mliječne proizvode koji, između ostalog, proizvode sluz u organizmu koja guši. Ima raznih vrsta mlijeka, bademovo, kokosovo, rižino, zobeno... Kravlje mlijeko je dokazano štetno, o tome su se znanstveni radovi pisali još šezdesetih godina prošlog stoljeća. Na našem medicinskom fakultetu to se izgleda ne uči, ali ne samo u nas nego i u SAD-u.
Neki poznati liječnici dokazuju to u svojim znanstvenim radovima, ali im o tome nije dozvoljeno ili im se 'preporuči' da ne govore o štetnosti mlijeka. U 'mljekarskim' zemljama, kao što su, primjerice, Norveška, Danska, Švicarska, bilježi se najveći postotak osteoporoze među stanovništvom. Konzumacija puno mlijeka, naime, izlučuje previše kalcija iz organizma, a u reklamama vam govore suprotno – da vam mlijeko nadoknađuje kalcij.
To su milijarde dolara koje se potroše na preparate kalcija, a prehrambena i famaceutska industrija su 'dream team'. Kravlje mlijeko je jedan od najvećih alergena za čovjeka. Svježe mlijeko je puno bolje od pasteriziranog jer je pasterizacija još jedna floskula u prilog industriji koja zarađuje ogroman novac. No, od toga ne bi bilo ništa da nisu 'kupili' znanost.
Ali danas je internet dostupan svima, za razliku od nekada kada je znanje bilo skriveno u knjigama na policama fakulteta. Treba, naravno, biti oprezan s informacijama i ne vjerovati svemu. Ima puno google pacijenata koji maltretiraju liječnike. Ali isto tako, danas puno ljudi zna više o svojoj bolesti nego liječnik, koji ima pet minuta za svog pacijenta jer je preopterećen poslom. Čovjek koji je bolestan preispitat će 500 mišljenja i trudit će se saznati sve o svojoj bolesti.
Današnjoj modernoj medicini nedostaje duhovnost i to više nije liječništvo. Čovjek nije samo tijelo i psiha, nego i duh. Ako liječnik često nema vremena za sjesti s čovjekom i popričati, kako će ga izliječiti? A tako bi trebalo biti svugdje, u svim zanimanjima. Najlakše je reći 'nemam vremena'. Svaki pacijent treba imati svojih 15 minuta, svakom bolesnom čovjeku najvažnija je ona ljudska, duhovna dimenzija. Lijekovima za tijelo i psihu ne možemo liječiti duhovnu dimenziju čovjeka gdje nastaje 70 posto oboljenja. Današnja medicina liječi samo simptome, a ne i uzroke.
Čini se da medicina sve više napreduje, a ljudi nikad nisu bili bolesniji?
- Sve je povezano, način na koji tretiramo zemlju, hranu, kao i koju kombinaciju hrane i u koje vrijeme jedemo. Čovjeka je obuzela pohlepa, postao je otuđen od prirode i od samog sebe. To je trenutno najveća epidemija koja nam prijeti, puno gora od klimatskih promjena i zagađenja okoliša, a ona se neće zaustaviti konvencionalnim lijekovima. Stvar svjetskih korporacija više nije ni u zaradi, nego u moći, kontroli, društvenom inženjeringu uz blagoslov tzv. znanosti. Ulaze nam u mozgove, svakodnevne navike, žele odgajati i hraniti našu djecu svojim splačinama.
Kako je, po Vama, najidealnije se hraniti?
- Ujutro, do podne, konzumirati samo voće. Od 4 ujutro do podne tijelo se rješava svih otrova. Ometamo fazu eliminacije ako se najedemo ujutro, iako je točno da je doručak najvažniji obrok u danu. Samo treba jesti pametno, razno voće koje ne opterećuje želudac, a daje sve hranjive tvari. Od podne od 8 navečer treba paziti na kombiniranje hrane. Ne treba miješati ugljikohidrate sa životinjskim bjelančevinama, na primjer meso i krumpir. Meso se može kombinirati s povrćem, pasta s pomadorama i svim ostalim povrćem bez škroba. Škrob neka bude zasebni obrok.
Nikako jesti žitarice s mlijekom, voće i povrće zajedno itd. Ometamo acido-baznu ravnotežu u organizmu. To su znanstvene činjenice. Znam da je teško mijenjati navike, ali je nužno ako želimo biti zdravi. Nije dobro ni piti vodu dok se jede. Najbolje je pričekati sat-dva nakon obroka i onda se napiti vode. Voda razrijedi kiseline u želucu. Sve to tijelo izdrži 30, 40, 50 godina, ali onda krenu problemi sa zdravljem. Tad nastupa farmaceutska industrija koja nudi 'spasonosna' rješenja... Tako da do šezdesete već imate pretplatu na barem tri lijeka, za probavu, srce i masnoće. Čim korigiramo prehranu, mnogi lijekovi će ostati na policama apoteka. I to proizvođači lijekova znaju.
Zbog čega se ljudi većinom drže u neznanju?
- Zbog zarade i moći. Gdje god se otkrije neka aferu, uvijek je u pitanju novac. Glavna satisfakcija bogatih je da upravljaju velikim sustavima i čovjekovim ponašanjima. Što su ljudi nesretniji, imaju veću potrebu za moći. A takvi su poprilično nesretni. Prema istraživanjima, u društvu je 4 posto psihopata koji obožavaju pozicije moći. Kad se neka bolest pojavi u 1 posto, govorimo o epidemiji, a o psihopatiji nitko ne govori kao o epidemiji. Psihopati su odlično uklopljeni u društvo, a to su ljudi bez savjesti koji su u stanju napraviti sve. Svojim ponašanjem mogu natjerati puno dobrih ljudi, ali nesvjesnih, da naprave puno zla. A nesvjesni smo gotovo svi.To je ono što danas gledamo oko sebe.
Kako se boriti protiv toga?
- Ne možemo mijenjati svijet, ali možemo sebe. Možemo krenuti od hrane i obratiti pažnju na ono što jedemo. Onda nećemo upadati u zamke i jesti i kupovati ono što nam industrija servira, a i djeca će nam biti zdravija. Najbolje je da sami uzgajamo svoju hranu, to se može i na balkonima. Danas je sva hrana pod ključem i to je najveći vid kontrole. Zemlja je zagađena, iscrpljena, ali se može oporaviti biodinamičkom poljoprivredom.