Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je publikaciju Potrošnja lijekova u Hrvatskoj za razdoblje od 2018. do 2022. godine. Usporedni podaci s ranijim podacima svjedoče o kontinuiranom porastu potrošnje, pa je tako samo u 2022. cjelokupni promet lijekovima u Hrvatskoj prešišao deset milijardi tadašnjih kuna.
Prema podacima iz javnih i bolničkih ljekarni te specijaliziranih prodavaonica za promet na malo, promet lijekovima u 2022. godini iznosio je 10,4 milijarde tadašnjih kuna, odnosno oko 2680 kuna po stanovniku ili 5,4 posto više u odnosu na 2021., vidljivo je iz publikacije HALMED-a objavljene početkom tjedna, prenosi tportal
Ukupni financijski troškovi u razdoblju od 2018. do 2022. godine rasli su u prosjeku 12 posto na godinu. Potrošnja lijekova po definiranim dnevnim dozama u 2022. iznosila je 1461 dozu na tisuću stanovnika, što je također porast u odnosu na godinu ranije, i to za 5,3 posto. U promatranom petogodišnjem razdoblju potrošnja lijekova po definiranim dnevnim dozama imala je prosječan godišnji rast od 7,3 posto.
Očekivano, u 2022. najviše je potrošeno na lijekove protiv zloćudnih bolesti i imunomodulatore - čak 37 posto ukupne potrošnje lijekova u Hrvatskoj. Potrošnja lijekova protiv raka skočila s 1,6 milijardi kuna 2018. godine na čak 3,8 milijardi 2022., što je povećanje od 2,4 puta. To je ujedno i skupina lijekova s najvećim povećanjem udjela u ukupnoj potrošnji lijekova, što HALMED objašnjava ‘povećanom upotrebom novih bioloških i biosličnih lijekova za liječenje neoplazmi i različitih autoimunih bolesti te drugih bolesti koje se sada učinkovitije liječe novim biološkim lijekovima‘. Na drugom mjestu su imunosupresivi, treći su lijekovi za liječenje šećerne bolesti, a četvrti su antitrombotici.
S druge strane, po definiranim dnevnim dozama na 1000 stanovnika u 2022. godini prvi su lijekovi za kardiovaskularni sustav, drugi za probavni sustav i mijenu tvari, treći za živčani sustav, a četvrti su lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe.
Potrošnja lijekova po županijama
Prikazom potrošnje lijekova po županijama obuhvaćena je samo izvanbolnička potrošnja, čime je izbjegnuta mogućnost da, primjerice, potrošnja u Gradu Zagrebu bude veća nego što doista jest zbog toga što je u Zagrebu najviše bolnica, tumači HALMED.
U ukupnoj potrošnji po definiranim dnevnim dozama na tisuću stanovnika vode Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska i Krapinsko-zagorska županija. U potrošnji po stanovniku vodeći su Grad Zagreb, Šibensko-kninska, Bjelovarsko-bilogorska i Krapinsko-zagorska županija.
Dodatno, izvanbolnička potrošnja lijekova za liječenje ovisnosti o opioidima u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji izrazito je povećana (oko četiri puta), a u Gradu Zagrebu, Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji dvostruko je veća od prosječne potrošnje po županijama u 2022. godini u definiranim dnevnim dozama.
Cijeli članak pročitajte ovdje.