Još ćemo dogodine pomicati sat, a onda: Hrvati trenutačno više vole ljetno od zimskog računanja

O tome vrtimo li kazaljke sata unaprijed ili unatrag, spavamo li sat duže ili kraće, počinje li jeftina struja u 21 ili 22 sata, koji smo sat u kući uštimali, a koji pokazuje 'staro' vrijeme - razmišljat ćemo samo još dva ili najviše tri puta.

Europska unija, kako je poznato, odustaje od prakse pomicanja kazaljki na satu dvaput godišnje i svaka država članica do travnja 2019. godine trebala bi odlučiti namjerava li trajno primjenjivati ljetno ili zimsko računanje vremena.

Posljednje obvezno pomicanje sata na ljetno računanje vremena bilo bi u nedjelju, 31. ožujka 2019. godine.

Države članice koje se žele vratiti na zimsko računanje vremena mogle bi napraviti još jedno, posljednje polugodišnje pomicanje u nedjelju, 27. listopada 2019. godine.

Rusi su već odustali

Nakon tog datuma nema više petljanja po satovima, živjet ćemo ili po jedinstvenom zimskom ili ljetnom računanju vremena, ovisno za koje se odlučimo. O tome hoće li kazaljke trajno ostati na ljetnom ili zimskom računanju svaka država članica Europske unije samostalno donosi odluku. Zimsko je vrijeme zapravo standardno, a prijelaz na ljetno prvi je put u svijetu službeno uvedeno 1916. godine u Njemačkoj i njezinim saveznicama u Prvom svjetskom ratu. Kao osnovni razlog navedena je ušteda tadašnjega glavnog energenta ugljena. Kod nas su se kazaljke prvi put službeno pomaknule 1983. godine.

Neke zemlje su u međuvremenu odustale od redovitog micanja kazaljki, Rusija je to učinila 2011. godine ali se nije vratila na standardno zimsko vrijeme, već je ostala na ljetnom. Iako je zimsko vrijeme prirodno računanje, život se promijenio. Oni koji zagovaraju primjenu ljetnog računanja vremena objašnjavaju kako se sve kasnije počinje i završava s poslom te da je zato danje svjetlo navečer važno, kako bi ga bilo i u slobodno vrijeme zaposlenih. Osobito to odgovara turističkim zemljama i to posebice za predsezonu i posezonu.

Oni koji pak ne vole buđenje u mraku, radije bi da im ujutro alarm zvoni kasnije, makar im se navečer smrklo ranije.
Donoseći odluku o polugodišnjem ukidanju pomicanja sata, među ostalim iz Europske komisije su naveli kako je sezonsko pomicanje sata zastarjeli način za uštedu energije te da novija istraživanja potvrđuju kako se uštedi zanemariva količina energije.

- Idemo prema pametnim zgradama, pametnim gradovima te suvremenim rješenjima koja više doprinose uštedi energije od sezonskog pomicanja sata - kazao je potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič.

Europska komisija predvidjela je vrijeme prilagodbe od dvije godine, a nakon te dvije godine sve članice ne bi više smjele polugodišnje vraćati kazaljke.

Kako svaka država samostalno odlučuje hoće li uzeti ljetni ili zimski režim, moguće je da to jedinstveno vrijeme kod jednih bude ljetno, a kod drugih zimsko. Teoretski je moguće da mi i naši prvi susjedi Slovenci ne budemo u istoj vremenskoj zoni ako ne odaberemo jednako računanje vremena, pa tako u Zagrebu bude 12 sati, a u Ljubljani 11 ili obrnuto.

Škrlec: Dogovorit ćemo se

Nesinkronizirano vrijeme pogotovo, ako se dogodi u zemljama okruženja miriši na potencijalni kaos. Isto tako susjedne zemlje koje nisu članice EU-a kao primjerice Bosnu i Hercegovinu ništa ne obvezuje da prekine pomicati kazaljke ljeti i zimi.

Ako naši susjedi ne odluče kopirati EU, prolazeći kroz Neum, upadat ćemo u drugu vremensku zonu, a u dvije susjedne Dubice, ili dva Broda, hrvatskom i bosanskom bit će različito vrijeme.

Europarlamentarac Davor Škrlec, koji se kao član radne skupine zalagao za ukidanje pomicanja sata podsjeća kako EU poziva države članice da se dogovore, ali ne nameće kojoj zoni trebaju pripadati.

- Teoretski je moguće da naše okruženje ne bude vremenski sinkronizirano, no uvjeren sam da se u praksi to neće dogoditi. Komisija predlaže svim članicama da se dogovore i osobno vjerujem da tu neće biti problema i da ćemo biti sinkronizirani - kazao nam je Škrlec.

Prema provedenoj anketi, većina Europljana želi se prebaciti na ljetno računanje vremena.
U Hrvatskoj je u anketi glasalo nešto više od 20.000 građana, a od toga njih 54 posto opredijelilo se za ljetno vrijeme, 35 posto za zimsko, a 11 posto nije se izjasnilo.