Strašan ‘dan bez mobitela‘ mogao bi nam se vrlo lako ponoviti

Otkako je liberalizirano tržište telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj, rapidno je povećan telekomunikacijski promet, zbog čega se stvaraju uska grla u postojećoj telekomunikacijskoj infrastrukturi, što nužno zahtijeva nova ulaganja na terenu.

Iako nedavni kvar na fiksnoj i mobilnoj mreži HT-a, koji je prouzročio nedostupnost hitnih službi, nije izravno vezan uz infrastrukturu na terenu, ipak je otvorio pitanje pouzdanosti telekomunikacijskih operatera te korištenja alternativnih načina komunikacije u odnosu na uobičajene telefonske brojeve, hitne pomoći, policije, vatrogasaca.

Podsjetimo, hitne službe kao korisnici javnih komunikacijskih usluga koriste infrastrukturu izabranog operatera, kao i ostali građani. U slučaju ozbiljnijeg kvara svi oni za sada dijele sudbinu običnih građana. No, to bi se uskoro trebalo promijeniti, a sam postupak tehničke izvedbe i nije toliko zahtjevan.

– Iako hitne službe imaju izlaze prema više operatera, pozivi prema njima mogu dolaziti samo preko jednoga i to je tako kod nas posloženo – ističe Đuro Lubura, stručnjak za telekomunikacije.

Dakle, hitne službe su čitavo vrijeme trajanja kvara imale mogućnost obavljanja odlaznih poziva bez obzira što HT nije radio, ali nisu mogli primati pozive, što je regulirano samo preko jednog operatera. Taj operater ne mora biti HT, nego onaj s kojim se sklopi ugovor o pružanju usluge, pojašnjava Lubura.

Mijenjajmo pravilnike

– Sada je potrebno naći odgovarajuće tehničko rješenje problema koje postoji. Naime, hitne službe i čitav sustav treba spojiti na sve teleoperatere tako da dok i zadnji od njih funkcionira hitna služba može primati pozive – kaže Lubura, naglašavajući da je taj postupak realno izvediv u idućih šest mjeseci.

– Država u suradnji s HAKOM-om treba promijeniti neke pravilnike i na terenu spojiti sustav – smatra Lubura, koji pojašnjava da ovaj kvar nije bio vezan uz telekomunikacijsku infrastrukturu, nego je problem nastao na mrežnom sustavu HT-a.

– Hrvatski Telekom, koji je provukao cijevi (distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju DTK) plaća naknadu za pravo služnosti vlasniku zemljišta bilo da se radi o jedinici lokalne uprave ili županijskoj upravi za ceste, a drugi operateri plaćaju HT-u što koriste te njegove cijevi. Ako postoji komercijalni interes, operateri grade vlastitu telekomunikacijsku infrastrukturu – pojašnjava Lubura.

I bivša JNA je polagala svoju telekomunikacijsku infrastrukturu, koja je bila namijenjena za upravljanje raketnim sustavom, no ona je u ovom trenutku neiskoristiva. Riječ je o običnom bakrenom kabelu koji je u vrlo lošem stanju i danas se ne može koristiti.

– To je sve skupa staro 50 godina. Projekt naziva "Neptun" išao je od Crne Gore do Pule. Danas nema nikakvu vrijednost jer je tehnologija napredovala i stari bakreni kabeli se ne upotrebljavaju – pojašnjava Lubura.

Općenito gledano, postojeća T-Comova mreža na terenu je loše održavana, što najbolje znaju korisnici koji imaju problema s brzim internetom ili drugim telekomunikacijskim uslugama. Dio te mreže je u najmu raznih alternativnih operatera pa se često zna dogoditi da, primjerice, internet zašteka ili digitalna televizija ne može raditi.

Upozorenja iz HAKOM-a

Inače, u Hrvatskoj na slobodnom tržištu postoji više davatelja telekomunikacijskih usluga koji se, uz razliku u cijenama usluga koje pružaju, razlikuju po načinu isporuke usluga, odnosno infrastrukture koju većim dijelom koriste. Naime, jedni koriste optičku mrežu, a drugi bakrene parice, od čega ovisi kvaliteta usluge krajnjeg korisnika.

Operater koji želi krajnjem korisniku pružati uslugu širokopojasnog pristupa internetu, a nema izgrađenu vlastitu pristupnu infrastrukturu, može koristiti postojeću lokalnu infrastrukturu, odnosno bakrene parice koje su u 100-postotnom vlasništvu Hrvatskog telekoma.

Telekomunikacijski regulator HAKOM prije je upozoravao da su potrebna znatna ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu želi li Hrvatska napredovati na DESI indeksu (Indeks digitalnoga gospodarstva i društva). Prema podacima HAKOM-a, ukupna ulaganja u pristupnu fiksnu telekom infrastrukturu su u opadanju, dok države članice EU-a naglasak na razvoju pristupne mreže, od centrala do korisnika, prebacuju na lokalnu samoupravu, odnosno gradove i općine.

Nakon liberalizacije telekomunikacijskih usluga povećan je telekomunikacijski promet, koji teško podnosi postojeća infrastruktura. Međutim, telekomunikacijski operateri ističu kako je trenutačno postupak izdavanja dozvola u Hrvatskoj preskup i dugotrajan te kako su troškovi korištenja nekretnina i zemljišta za polaganje mrežne infrastrukture nerazumno visoki i ograničavaju daljnja ulaganja.