Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je natječaj za sufinanciranje zaštitnih sredstava - električnih ograda (pastira) i žičanih ograda (mreža/pletiva) za sprječavanje štete od divljači. Ukupno planirana vrijednost je četiri milijuna kuna uz mogućnost povećanja. Najveći iznos financijskih sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinoj prijavi je 50 tisuća kuna (6.636,14 Eura). Novčana sredstva namijenjena su isključivo za podmirenje troškova kupnje zaštitnih sredstava - električnih ograda (pastira) i žičanih ograda (mreža/pletiva).
Prihvatljivi prijavitelji su pravne i fizičke osobe (obrtnici) koje imaju valjani ugovor o korištenju prava lova na temelju Zakona o lovstvu – lovoovlaštenici i fizička i pravna osoba upisana u Upisnik poljoprivrednika te proizvođačka organizacija.
Prijavitelj poljoprivrednik ima pravo na podnošenje i odobravanje jedne prijave, a prijavitelj lovoovlaštenik ima pravo na podnošenje i odobravanje jedne prijave po lovištu. Zaštitna sredstva moraju biti postavljena i služiti svrsi za koju su namijenjena najmanje pet godina od dana kupnje.
Natječaj je otvoren od 20. prosinca 2022. do raspodjele predviđenih sredstava, a najkasnije do 15. listopada 2023.
Što se to događa u prirodi otkuda toliko divljih zvijeri-pitaju se dalmatinski stočari.
Kornatski ovčari muku muče sa čagljevima koji su se posljednjih godina nekontrolirano razmnožili. Nitko ne zna kako su tamo dospjeli, pretpostavlja se da su doplivali sa kopna jer su navodno dobri plivači. Još uvijek nisu počeli napadati ljude ali zato stradavaju mladi janjci a jad nema janjaca napadaju i ovce.
Još veće probleme prave vukovi.
- Ono što nam nudi Ministarstvo poljoprivrede nije dovoljno. Vuk je zaštićena životinja ali stočari u ozbiljnim europskim zemljama sa njim nemaju problema. Problemi su samo kod nas –pojasnio nam je stočar, Mladen Kušeković, koji uzgaja goveda na Krbavskom polju. Treba znati do koje mjere se štiti vuka. Koliki je broj jedinki u prirodi. Kod nas se lupetaju svakakve brojke i procjene. Ako pogledamo broj registriranih šteta na domaćim životinjama i usporedimo sa brojnosti vukova ispada da jedan vuk pojede nekoliko stotina tona mesa godišnje. Znači, ima puno više vukova negoli je to registrirano u statistikama-naglašava Kušeković, koji smatra da država treba držati brojnost vukova na nekoj razumnoj razini.
- Jedini prirodni neprijatelj vukovima je čovjek, a čovjek je zakonski onemogućen da bilo što napravi-priča nam Kušeković.
Nažalost hrvatska potiče razmnožavanje vukova a isplaćuje sramotni niske odštete stočarima za štete od vukova.
- Pa za jedno tele dobijete 1500 kuna. To je stvarno ispod svake razine. I da bi dobili taj novac čekate dvije godine i morate kao dokaz imati lešinu zaklane životinje a to bi značilo da vuk nije pojeo ono što je zaklao-rezolutan je Kušeković.