Bespravna gradnja u županiji postala je pravilo a ne iznimka: Legalizaciju čeka još 5300 objekata

Djelatnici županijskog Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju u Šibeniku, sa svojim ispostavama u Drnišu, Kninu i Rogoznici, imaju još uvijek pune ruke posla oko legalizacije bespravno sagrađenih objekata.

Svojevremeno najavljeni "posao stoljeća" koji je trebao biti završen do konca 2015. godine te srediti stanje u prostoru se odužio. U međuvremenu, točnije u srpnju 2017. godine, stupio je na snagu izmijenjeni i dopunjeni Zakon o ozakonjenju nezakonito izgrađenih zgrada, kojim je produžen rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju do 30. lipnja ove godine. U županijskom Upravnom odjelu, kaže njegova pročelnica Semira Škugor, ostali su iznenađeni malobrojnim novim zahtjevima.

– Do danas smo zaprimili svega 327 zahtjeva, što nam se čini malo s obzirom na to da pokrivamo područje cijele županije, osim grada Šibenika. Najveći broj novih zahtjeva zaprimljen je kod nas u Šibeniku, a po dvadesetak u ispostavama. Moram istaknuti da se ne radi o nikakvoj novoj legalizaciji jer su kriteriji isti. Dakle, legaliziraju se zgrade koje su vidljive na DOF-u, aviosnimci napravljenoj 21. lipnja 2011. godine. Pretpostavljamo da je zahtjeva manje i zbog primjene novog Zakona o gradnji koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. godine, a kojim je omogućeno izdavanje uporabnih dozvola za određene zgrade u prostoru – kazuje pročelnica Škugor.

Kad se sve zbroji, županijski Ured je od početka primjene zakona o legalizaciji 2013. godine do danas, ukupno zaprimio 22.807 zahtjeva i za rješavanje je ostalo još 5364 ili 24 posto predmeta. Treba navesti da je u protekle tri godine državna Agencija za ozakonjenje bespravno sagrađenih objekata iz županijskog Upravnog odjela preuzela na rješavanje 7600 zahtjeva.

– Među predmetima ostalim za obradu najveći je broj praznih "košuljica“ u kojima je samo zahtjev, bez potrebne dokumentacije, pošto je to bilo zakonom omogućeno. Podnositelje zahtjeva već smo nekoliko puta pozivali da dostave potrebnu dokumentaciju i učinit ćemo to još jednom, prije ljeta. Ako u razumnom roku od primitka poziva ne dostave dokumentaciju, zahtjeve ćemo definitivno odbaciti, jer ne možemo više čekati – rekla je Škugor i dodala da u ovom trenutku nije poznato što će biti s nelegaliziranim objektima.



– Mi smo u obvezi svako naše rješenje o ozakonjenju ili odbacivanju zahtjeva dostaviti građevinskoj inspekciji. Imali smo negativnih rješenja, odnosno odbacivanja zahtjeva, ali do danas nije bilo nikakvih naloga za rušenje. U kojem pravcu će to dalje ići, hoće li biti rušenja ili plaćanja kazni, ili – možda – neke nove legalizacije, odlučit će zakonodavac. No, moram naglasiti da neovisno o tomu što je država omogućila legalizaciju, donijela nove zakone i akte o gradnji, sve s ciljem da se stane na kraj neredu u prostoru, divlje gradnje, na žalost, i dalje ima. Premda nije u nadležnosti ovog upravnog odjela, često nas zovu građani i javljaju o takvim slučajevima, što je jako, jako tužno. Čini se da je bespravna gradnja kod nas postala pravilo, a trebala bi biti iznimka – drži Škugor.