Ovo je jedna od klasičnih priča o uzaludnoj borbi pojedinca s nesavladivom hrvatskom birokracijom.
Pojedinac nema nikakvih izgleda u toj borbi, pa i kada je ona u korist i toga pojedinca i zajednice. U ovoj priči pojedinac je plastovački (Skradin) poljoprivrednik Zdravko Bagić, koji je svoju bitku sa sustavom vodio 14 godina i na kraju je izgubio, ali ga tek sada čeka prava nevolja – ovrha više od 300 tisuća kuna za sudske troškove u sporu koji je godinama bezuspješno vodio. Vrhovni sud presudio je u korist države, a Bagiću je za 307 tisuća kuna blokiran račun i de facto onemogućena egzistencija.
A zašto? Jer je mislio da može pobijediti državu, ako je tuži za grijehe nečinjenja njezinih institucija!? Ali, nema toga tko će kod nas pobijediti državu, ma koliko da je u pravu...
Evo kako je i zašto Zdravko Bagić dospio u slijepu ulicu.
Tražili mu elaborat
Godine 2005. Vlada (Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva) je raspisala javni poziv za pravo služnosti u šumi, odnosno na šumskom zemljištu radi podizanja višegodišnjih nasada u katastarskoj općini Ostrovica, ukupne površine 14,81 ha, i katastarskoj općini Lozovac, na površini od 17,5 ha, te se na taj javni poziv javio poljoprivrednik iz Plastova Zdravko Bagić. Državno zemljište u Lozovcu je dobio na korištenje i podigao je plantažu maslina, a ono u Ostrovici, gdje je namjeravao zasaditi 3500 stabala smokava, nije nikome dodijeljeno jer je utvrđeno da je “potrebno riješiti imovinsko-pravne poslove, razvrgnuće suvlasničke zajednice kod nadležnog općinskog suda, a sve u interesu Republike Hrvatske”.
U postupku su bile Hrvatske šume i Zdravko Bagić, od kojeg se tražilo da izradi parcelacijski elaborat, te će problem biti riješen kad elaborat potpiše Središnji državni ured za imovinu RH. Središnji državni ured do danas nije potpisao spomenuti elaborat, a s Bagićem su se institucije godinama poigravale te ga upućivale s jedne na drugu nadležnu adresu.
I tako punih 14 godina, da bi u 15. godini ovu trakavicu Vrhovni sud okončao presudom na štetu Zdravka Bagića, koji je tužio državu zbog nerješavanja slučaja i zbog izgubljene dobiti. Državno zemljište u Ostrovici za koje je bio oglašen javni poziv, nije dodijeljeno nikome na korištenje, i dalje leži u korovu, u drači, natječaj nikad nije ni zatvoren ni poništen, a Zdravko Bagić koji na tom zemljištu ima i 2 hektara zemlje u idealnom dijelu s državom, do svog zemljišta ne može ni doći.
Bagić je 2012., kad je već izgubio i nadu i strpljenje, podigao tužbu protiv RH (Središnjeg državnog ureda za imovinu) zbog nepoštovanja zakona i nepotpisivanja parcelacijskog elaborata te prebacivanja te obveze s jedne na drugu instituciju, iako je odlukom Vlade od 12. veljače 2004. izrijekom Središnji državni ured za imovinu ovlašten za “obavljanje poslova i odlučivanja vezanih uz izdavanje suglasnosti na parcelacijske, geodetske i etažne elaborate...”.
Sarač se ne sjeća
U to je vrijeme državni tajnik u Središnjem uredu bio Jozo Sarač s kojim je Bagić više puta kontaktirao i molio za razgovor, ali ovaj na tu molbu, tvrdi Bagić, nikad nije odgovorio. Sarač se danas ne sjeća Bagića, razumljivo, jer, kako veli, kroz njegove je ruke prošlo na stotinu i stotinu predmeta, a ured je već godinama ugašen (u travnju 2011.)
– Vjerojatno nisu bili stečeni svi uvjeti za potpisivanje parcelacijskog elaborata, a dok pravno nije sve čisto, jer u tome sudjeluje i Državno odvjetništvo, nije moguće ovjeriti elaborat. Ne znam konkretno što je bilo sporno u tom predmetu, to je sigurno nešto sasvim benigno – kaže nam danas bivši državni tajnik Jozo Sarač i predlaže da upit pošaljemo Državnom arhivu, možda tamo nađu taj predmet. Tvrdi da je sigurno bio neki imovinsko-pravni ili prostorno-planski problem, i zato je vjerojatno elaborat ostao nepotpisan.
– Morate razumjeti, prošlo je puno vremena, puno predmeta na kojima sam radio, i zbilja se tog konkretnog slučaja ne mogu sjetiti – skidajući svaku odgovornost sa sebe rekao nam je Sarač.
Ali, činjenica je da iz Saračeva ureda nikad nije upućen prigovor na parcelacijski elaborat, a niti su obavijestili Bagića u čemu je nedostatak i kako ga otkloniti.
Iz pažljivo složene Bagićeve dokumentacije koju nam je ustupio, vidljivo je da je Vlada RH 2004. ovlastila Središnji državni ured za potpisivanje elaborata, da je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva (ministar Petar Čobanković) od Hrvatskih šuma tražilo očitovanje o davanju na korištenje zemljišta u Ostrovici, s napomenom da je Zdravko Bagić izradio parcelacijski elaborat na koji su Hrvatske šume dale suglasnost, pa ih Ministarstvo moli da pokrenu postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice u interesu RH, jer je utvrđeno da RH na tom zemljištu dijeli vlasništvo s fizičkom osobom. Ali bez ovjerenog elaborata, nema razvrgnuća suvlasničke zajednice.
Bagić obavještava ODO u Šibeniku da se pravomoćnom presudom Općinskog suda u Šibeniku iz prosinca 2010. i upisom u zemljišnik stekao uvjet za razvrgnuće suvlasništva, koje je ODO ovlašteno provesti. Kako se to ne provodi, plastovački poljoprivrednik, potpuno demoraliziran ovim institucionalnim loptanjem, piše predstavku predsjednici Vlade Jadranki Kosor i žali se na rad Središnjeg državnog ureda, koje uporno ne potpisuje Bagićev elaborat.
Što je sporno?
Premijerka prosljeđuje predstavku Saračevu uredu i zahtijeva postupanje po predmetu. Uredu se obraća i Građansko-upravni odjel ODO Šibenik, zamjenica županijskog državnog odvjetnika Igranka Šumera, radi suglasnosti na Bagićev parcelacijski elaborat, no sve je uzalud!
Na izravan upit što je u Bagićevu predmetu bilo sporno, zašto nitko nije dao suvislo obrazloženje za nepotpisivanje parcelacijskog elaborata i omogućio postupak razgraničenja suvlasništva između RH i fizičkih osoba, koje su nota bene, Bagiću dale punomoć da ih u tom postupku zastupa, Šumera kaže: Morala bih pogledati predmet, ovako napamet ne mogu govoriti. Mislim da je glavni problem što je Zdravko Bagić išao u sudski spor, umjesto u upravni postupak.
Formalno, ništa nije sporno, osim nadležnosti. A o tome nesporno odlučuje Središnji državni ured za imovinu. Zašto su se godinama poigravali s čovjekom koji je zapuštenu državnu zemlju htio obrađivati na svoju i korist zajednice? Zašto su odbili potpisati parcelacijski elaborat na koji su Hrvatske šume dale suglasnost, a nitko nije uložio ni jedan prigovor? Što su institucije u ovom slučaju od Zdravka Bagića htjele?