Na Medicinskom fakultetu u Splitu današnji je dan prošao u znaku predavanja profesora Benjamina Đulbegovića, jednog od vodećih svjetskih onkologa.
Gost splitske obrazovne ustanove, koji u svojoj novoj domovini, SAD-u, predstavlja kremu akademske zajednice, u svom predavanju, naslovljenom "The quality of evidence and truth" ("Pouzdanost dokaza i istine"), govorio je o medicini utemeljenoj na dokazima.
Medicinski fakultet u Splitu i "Cochrane Hrvatska" (međunarodna organizacija koja promiče dokaze u medicini) zaslužni su za organizaciju Đulbegovićeva predavanja. Iako mu je ovo prvo splitsko predavanje, njegovo djelo, točnije drama, je nešto ranije stiglo do medicinara.
Svestrani znanstvenik osjetio je potrebu svoje teorijske radove, pisane za uski akademski krug ljudi, pretočiti u književnost. Zato je napisao dramu koristeći za predložak Sokratove dijaloge. Po profesorovom uvjerenju, pacijenti također trebaju biti upoznati s konceptima iz medicine jer na osnovu njih oni dobivaju svoju terapiju.
– Profesor Đulbegović nije novost na našem fakultetu. Povodom Svjetskog dana zdravstvene skrbi utemeljene na dokazima koji se obilježava svake godine 20. listopada, izveli smo, zahvaljujući našim studentima, dramu profesora Đulbegovića, čime je počela naša suradnja. Kada smo čuli da će profesor biti u ovim krajevima, pozvali smo ga da održi predavanje na našem fakultetu.
Đulbegović već gotovo 40 godina živi u Americi, dugo godina je bio profesor onkologije na sveučilištu u Floridi, a sada živi i radi u gradu Charlestonu u Južnoj Karolini, gdje je šef onkologije i voditelj programa hematologije utemeljene na dokazima – predstavila je Irena Zakarija Grković, predsjednica hrvatskog ogranka "Cochranea", cijenjenog bosansko-američkog gosta.
Među slušateljima predavanja bili su i profesori Medicinskog fakulteta Matko i Ana Marušić, Ivica Grković i drugi. Profesor Đulbegović predavanje je održao na engleskom jeziku zbog, naglasio je, dugogodišnjeg predavanja isključivo na engleskom jeziku i teškoće pronalaženja adekvatnih jezičnih termina na materinjem jeziku.
Prije no što je održao predavanje, profesor Đulbegović je posjetio Onkologiju KBC-a Split, koja ga je impresionirala.
– Profesor Vrdoljak mi je govorio o njihovim projektima koji su financirani iz EU-ovih fondova. Moguće je da hrvatska onkologija bude prva koja će ostvariti cilj da bude bazirana na dokazima. Teško mi je usporediti američku i hrvatsku onkologiju, jer s drugom imam samo anegdotalna iskustva. Mogu reći da nijedna nacionalna medicina nije perfektna. Svatko ima probleme.
Generalno, na osnovu američkih podataka, vi radite s oko 30 posto slučajeva koji imaju ispravnu njegu, ispravno liječenje. Oko 30 posto preporučujemo terapije koje ne bi trebali. To je generalizacija, ne poznajem hrvatske podatke, ali pretpostavljam da se radi o sličnoj statistici – rekao nam je profesor Đulbegović.
Sarajevo, Zagreb, Amerika
Naš sugovornik je medicinu diplomirao u Sarajevu, a magistrirao u Zagrebu. Od 1987. godine njegova akademska karijera isključivo je vezana za američka sveučilišta.
– U onkologiji specijalizirate jedan tumor, moj put je bio drugačiji. Budući da je mene onkologija zanimala sistemski, onda sam često radio na slučajevima s različitim tumorima. Dosta sam radio karcinom dojke. Tu se pokazalo da su neki tretmani koje smo prepisivali bili štetni. Od mojih studentskih vremena onkologija je napredovala, ali inkrementalno. Neki tumori su se izliječili. Klasični primjer je kronična mijeloična leukemija.
Pacijenti koji su bolovali od kronične mijeloične leukemije su, kad sam studirao, mogli živjeti svega nekoliko godina s tom dijagnozom. Danas je ona izlječiva. Imate s druge strane karcinom gušterače. Na tom području, nažalost, medicina nije mnogo napredovala – kazao je profesor Đulbegović.