Kad se od usta do usta prepričava neki događaj iz vremena prije prvih zapisa, nastane priča koju prihvatimo, pa je tako prihvaćeno da je pastir Kaldi primijetio da mu je stado živahno
Jeste li ikad uopće promislili kako nastaje kava, od čega se pravi? I kako se otkrila, kad se počela piti i kako su ljudi došli do crne tekućine koju danas većina ljudi obožava i ne može bez nje?
Budući da je kava prastari napitak, do danas je sve oko nje već postalo legenda. Ono što se događalo prije prvih zapisa i sada se prenosi više kao anegdota o kakvom čudnom događaju nego nešto što se stvarno dogodilo. A prema toj legendi glavni je krivac tisućljetnom uživanju u kavi etiopski pastir Kaldi. Možda se i nije tako zvao, ali od usta do usta išla je začuđujuća priča da su njegove koze promijenile ponašanje nakon što su obrstile određene grmove na livadi gdje ih je Kaldi čuvao. Koze su se navodno najele bobica s tog nekog grma i odmah su postale živahnije. Baš kao i mi danas nakon prve jutarnje kave.
Etiopski pastir Kaldi je, naravno, odlučio kušati te bobice i, začudo, od njih se osjećao živahnije i snažnije. Odmah je svoje iskustvo podijelio s koptskim svećenicima u obližnjem samostanu. I oni su otkrili blagodati "kozjih" bobica, ali su otišli i korak dalje, pa su ih najprije namočili u vodi, potom jeli, a onu vodu u kojoj su se namakale su jednostavno popili. Svećenici su primijetili da tako mogu duže ostati budni, što im je dobro došlo za dugotrajne molitve.
Navodno su neka istočnoafrička plemena također konzumirala bobice, ali tako što su ih miješali sa životinjskom masti, pa im je to davalo dodatnu snagu.
Iz toga vremena dolazi i ime kavi. Porijeklo same riječi vezano je za prostor Etiopije i Arapskog poluotoka. Neki pretpostavljaju da današnji naziv dolazi od imena etiopske provincije Kaffa, a neki drugi su skloniji stajalištu da riječ kava dolazi od arapskog ghahweh, što je značilo vino, a budući da se tada otkrilo da kava fermentira kao i vino, i ta se verzija može uzeti kao djelomično točna. No, negdje je zapisano da je kava u Europu stigla pod imenom "arapsko vino".
E, to "vino" je bilo tako dobro da je, kažu, najkasnije do 9. stoljeća "preplivalo" Crveno more i udomaćilo se u Arabiji. Tu je konačno spravljen napitak koji danas zovemo kavom. Tek oko 1000. godine, dakle, prije više od tisuću godina, sjemenke kave počele su se sušiti i pržiti. Razvila se i trgovina kavom, najžešće u gradu Mocha u Jemenu. Kad danas kažete "caffe mocca", znajte da je to ime najpopularnije vrste kave, a Arapi su u njoj uživali još prije cijelog jednog tisućljeća ovako kao što je i mi danas s guštom pijemo.
Zapisi kažu da su Arapi čuvali biljku kave tako da bi se svaki pokušaj krijumčarenja kažnjavao smrtnom kaznom. Kava je i kasnije uzrokovala negativne konotacije, primjerice u Osmanskom carstvu su toliko guštali u kavi da je još u 16. stoljeću tadašnji sultan uveo zabranu konzumiranja jer je ispijanje kave oduzimalo previše vremena. Ali, i unatoč tome u 16. stoljeću se u Istanbulu otvaraju prve kavane.
A kad su Osmanlije krenuli na Beč, donijeli su i kavu u Europu.
Sve ostalo je povijest...
'Najbolju ponudu kave pronađite u najbližoj Tommy prodavaonici!'