Užitak kojeg se jednostavno odbijamo - odreći!

Jutro, bilo tmurno poput ovih koja nas znaju zadesiti s prvim danima jeseni, ili ono sunčano, vrelo ljetno, jednostavno je najbolje uz – kavu. Bilo da je pijete ili je tek omirišite... pjesnički, kava nas sa životom spaja i od sna razdvaja. Uz kavu se družimo, ljubimo, sastajemo, radimo. 

Jer upravo je kava postala sinonim druženja. "Kad ćemo na kavu" ili "Ajmo na kavu" zapravo je poziv na druženje. A da stvar bude zanimljivija, ponekad se kave ni kap ne popije, ali "bili smo na kavi".

Tolika je društvena moć ovog napitka, koji može imati pozitivan učinak ne samo na raspoloženje, nego i na zdravlje. Poznata je to činjenica, ali svako novo istraživanje otkrije nešto novo o tom tamnom i ukusnom napitku.

Jedna od ovogodišnjih studija otkrila je da odrasli koji piju umjerene količine nezaslađene i zaslađene kave imaju manju vjerojatnost da će umrijeti u idućih sedam godina. Nešto kao obrnuto od razbijanja zrcala... Studija je objavljena u znanstvenom časopisu Annals of Internal Medicine. Valja napomenuti kako se radi o umjerenim količinama koje su od 1,5 do 3,5 šalice dnevno. Sve ostalo vas, najčešće, "lansira". Također, rezultati za one koji su koristili umjetne zaslađivače bili su nejasni.

U studiji je sudjelovalo više od 170 tisuća ljudi iz Ujedinjenog Kraljevstva (jer, priznajte, nije tako teško naći nekog tko pije kavu), kod kojih nisu zabilježene srčane bolesti. Njima je postavljeno nekoliko pitanja o prehrani i zdravstvenom ponašanju kako bi se utvrdile navike konzumiranja kave.

Više od druženja

Autori su otkrili da su, tijekom sedmogodišnjeg razdoblja praćenja, sudionici koji su pili bilo koju količinu nezaslađene kave imali 16 do 21 posto manji rizik od smrti od sudionika koji nisu pili kavu. Također su otkrili da su sudionici koji su pili 1,5 do 3,5 šalice kave zaslađene šećerom dnevno imali 29 do 31 posto manje šanse da umru od sudionika koji nisu pili kavu. Primijećeno je i da su odrasli koji su pili kavu zaslađenu šećerom u prosjeku dodavali samo oko jednu čajnu žličicu šećera po šalici kave. 

Eto, osim što mami osmijeh na lice, poboljšava raspoloženje, ujedno je i dobra za zdravlje. A koliko je kava važna ljudima na ovim prostorima i što im ona predstavlja, savršeno je oslikavala sljedeća slika. Vrijeme je najvećeg "lockdowna". Pandemija korone zatvorila je sve kafiće i klubove. Ljudi rade od kuće, nigdje se ne ide bez maske, a svijet se vani okupljao na klupicama. Neki su poštovali famoznu društvenu distancu, drugi su sjedili nešto bliže. Ali termosica s kavom je bila tu. Ma i da nije, gotovo smo sigurni da, iako se pio čaj, poziv je izgledao otprilike ovako: "Ne mogu više biti u kući, ajmo na kavu."

No koliko se kave godišnje popije u svijetu? Neki podaci tvrde da je u pitanju više od 500 milijardi šalica. WHO, odnosno Svjetska zdravstvena organizacija, pak, tvrdi da se dnevno u svijetu popije oko 1,5 milijardi šalica ovog napitka. A neke informacije za Hrvatsku govore kako prosječni stanovnik Lijepe naše godišnje popije 40 litara kave. Podaci su to Hrvatske agencije za hranu. U prosjeku Hrvatice i Hrvati popiju više od 10 milijuna kilograma kave, čija je vrijednost oko 800 milijuna kuna.

Ako već negdje ne možemo sjesti i popiti je, onda ćemo je kod kuće sami skuhati i opustiti se. Svatko zaslužuje imati svojih pet minuta uz šalicu omiljene kave. Pije se, troši se, ali to je gušt kojeg se jednostavno – odbijamo odreći. 

‘Najbolju ponudu kave pronađite u najbližoj Tommy prodavaonici!‘

____________________

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Tommyjem.