Smilje su nekad zvali ‘rudnikom zlata‘ Dalmacije i Hercegovine, a danas propada, više ga nitko ne bere. Što se dogodilo?

Nekada su se sadili duhan i konoplja, pa su podizane plantaže kivija i japanskih šljiva, u novije doba mnogi su krenuli u maline i kupine. Nakon Drugog svjetskog rata u Neretvi su, vjerovali ili ne, sadili i pamuk. Ali ništa se ne može usporediti sa "smiljomanijom" koja je unatrag desetak godina drmala Dalmacijom i susjednom Hercegovinom. Neki su je čak uspoređivali sa "zlatnom groznicom u SAD-u", nazivajući je "žutom groznicom", zbog intenzivne žute boje osušenih cvjetova smilja.

Sadilo se na stotine hektara smilja, svaki kraški dočić i vrtača bili su pod smiljem, čak su se orali i kamenjari gdje se "ubadalo" ova mirisna biljka. Oni koji su krenuli ozbiljnije sadili su i po desetak hektara. Sadnica se tražila preko veze. Biznis sa smiljem je cvjetao. Otvarale su se rafiner...