Medijima je odaslano otvoreno pismo ministra Beroša liječnicima. Pa kaže:
Cijenjene kolegice i kolege liječnici,
obilježavanje 150. obljetnice rada Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog dana liječnika prilika je za istaknuti dugogodišnji doprinos liječnika zdravstvenom sustavu i funkcioniranju cjelokupnog društva te iznova podsjetiti na one vrijednosti koje čine temelje medicinske etike i stručnosti u kontekstu svega što pružamo našim pacijentima.
Želim s vama obilježiti ovaj važan povod prvenstveno kao kolega liječnik, te aktualni ministar.
Prije oko četiri godine na poziv Predsjednika Vlade Republike Hrvatske prihvatio sam časnu dužnost ministra - s idejom i željom da zajedno sa vama pokušamo unaprijediti funkcioniranje zdravstvenog sustava na dobrobit naših pacijenata, ali isto tako i stvoriti bolje uvjete rada za sve nas liječnike i sve druge dionike zdravstvenog sustava.
I čini mi se da u tome uspijevamo. Vi, vrijedni kolege, svakodnevno postižete brojne uspjehe, usvajate nova znanja, pomičete granice kako bi u Lijepoj Našoj pacijenti dobili sve ono što moderna medicina aktualno pruža u svijetu.
Hvala vam od srca na tome, jer svaki, pa i najmanji iskorak čini nas boljima i respektabilnijima na čast liječničkoj struci, a na korist našim građanima.
Ovaj veliki i važan jubilej pruža prigodu za sagledavanje svih postignuća liječničke zajednice kroz stoljeća pritom ističući važnost njezine uloge u promicanju medicinske struke kao temeljnog stupa društvenog napretka.
Uz navedeno, obilježavanje 150. obljetnice Hrvatskog liječničkog zbora - potiče na refleksiju o svim izazovima suvremenog zdravstvenog sustava te na potrebu kontinuirane suradnje između različitih struka, institucija ali i građana u ostvarivanju zajedničkog cilja, a to je unapređenje zdravlja i dobrobit svih članova društva.
Veselim se svakom vašem uspjehu i želim vjerovati da je dijelom i zdravstvena administracija doprinijela u stvaranju uvjeta da naš zajednički put bude lakši.
Svečanost kojom se obilježava ovaj značajan jubilej prigoda je za poštivanje tradicije, ali i za usmjeravanje pogleda prema budućnosti te nastavak rada na izgradnji još boljeg i učinkovitijeg zdravstvenog sustava, sustava koji će odgovoriti na izazove suvremenog doba i osigurati najbolju moguću skrb za sve naše građane.
Dozvolite mi da se osvrnem na nekoliko elemenata, za koje smatram da ih je ovom prigodom potrebno posebno naglasiti u kontekstu zajedničkih nastojanja unapređenja funkcioniranja zdravstvenog sustava.
Zadnjih godina utemeljili smo sveobuhvatnu reformu hrvatskog zdravstvenog sustava na organizacijskom, financijskom, ali i na kadrovskom planu. Nadalje želim istaknuti da je u posljednje četiri godine, a zaključno do kraja 2024. godine predviđeno povijesno veliko ulaganje od ukupno 2,2 milijarde eura u zdravstvenu infrastrukturu i materijalno-tehničku opremu sa namjerom da se tim investicijama poboljša dostupnost i kvaliteta zdravstvene skrbi, ali ujedno i poboljšaju uvjeti rada svim zaposlenicima.
Nakon dugo vremena, diljem Lijepe Naše niču novi zdravstveni infrastrukturni objekti, od nove bolnice u Puli, novog kompleksa "Bolnice za ženu i dijete" pri KBC-u Rijeka, Novog nacionalnog spinalnog rehabilitacijskog centra u Varaždinskim Toplicama, pa sve do novih OHBP-ova u Splitu, Osijeku, Bjelovaru, Varaždinu te utemeljenih planova za izgradnju III. faze KBC-a Zagreb, novog KBC-a Osijek i nove bolnice u Šibeniku.
U tijeku je i opsežna poslijepotresna obnova zdravstvene infrastrukture u Zagrebu i Sisačko – moslavačkoj županiji, ukupne vrijednosti od gotovo 700 milijuna eura. Tako se obnavljaju KBC Zagreb, Jordanovac, Petrova, KB Merkur, Klinika za infektivne bolesti, Klinika za dječje bolesti, KBC Sestre milosrdnice, Hrvatski Zavod za javno zdravstvo, bolnica u Sisku i to sve uz neometano pružanje zdravstvene zaštite, što je iznimno kompleksan i zahtijevan organizacijski zahvat koji se temelji i na vašem radu i zalaganju.
Nadalje, organizacijske promjene prate i ulaganja u materijalno-tehnički opremu. U protekle četiri godine u bolničkim zdravstvenim ustanovama osigurali smo više od 1.400 medicinskih uređaja koji su proizvedeni 2020. godine ili kasnije, od kojih su značajna posljednja, nova ulaganja u 8 MR uređaja, 12 CT uređaja, u 2 PET CT uređaja uz planiranu nabavu još jednog, kao i realiziranu povijesnu nabavu 21 linearnog akceleratora i dodatnu onkološku dijagnostičku opremu u vrijednosti većoj od 85 milijuna eura.
Daljnje strukturne i organizacijske promjene u zdravstvenom sustavu, posebno u bolnicama, osiguravamo kroz donošenje nove Mreže javne zdravstvene službe koja je prilagođena istinskim zdravstvenim potrebama naših građana u svim dijelovima Hrvatske.
Posebno zahvaljujem ravnateljima zdravstvenih ustanova i liječnicima koji su učinili daljnje iskorake u organizacijskom pogledu, od poslijepodnevnog rada, rada u ambulantama vikendom, angažiranjem vanjskih suradnika i drugih modela koji stavljaju pacijenta u fokus djelovanja, a djelatnicima pružaju razne mogućnosti funkcioniranja na bolničkim radilištima.
Treba tako istaknuti zajedničko postignuće koje je ujedno bio i indikator kojeg smo sami postavili pred sustav, u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, da se prosječno vrijeme čekanja na bolničke dijagnostičke pretrage smanji ispod 270 dana. Danas smo na 135 dana, što je nacionalni prosjek čekanja na sve bolničke dijagnostičke postupke. Navedeno predstavlja našu odgovornost prema građanima, ali ujedno i pokazatelj da zajedno možemo ostvarivati postavljene ciljeve. Jednako kao što smo od svibnja do rujna prošle godine u KBC Rijeci u okviru Pilot – projekta onkoloških uputnica prosječno vrijeme čekanja za onkološke bolesnike spustili ispod 4 dana. Zajednički je to uspjeh.
Uz nove uređaje i kadrovska pojačanja, Vlada i Ministarstvo zdravstva daju vam podršku implementacijom kontrolnog, automatskog sustava nadziranja listi čekanja - takozvanog "rule engine", koji razvijamo u suradnji sa zagrebačkim FER-om.
Kada je riječ o daljnjim strateškim projektima, nakon provedenog natječaja u tijeku je evaluacija natječajne dokumentacije za izgradnju Tvornice za zmijski antitoksin, kao prve faze revitalizacije Imunološkog Zavoda u njegovom novom domu u Rugvici. Idejna studija za novu Nacionalnu dječju bolnicu u Blatu bit će završena polovinom travnja nakon čega slijedi raspisivanje natječaja za izvedbeni projekt i izvođača radova. Spomenut ću i da smo izgradili flotu od 6 brzih brodica Hitne pomorske medicinske službe, pred početkom smo letačkih aktivnosti Hrvatske hitne helikopterske medicinske službe za koju smo, nakon međunarodnog natječaja, potpisali ugovor sa inozemnim pružateljima HEMS usluga.
Naposljetku treba reći da odlučno mijenjamo paradigmu funkcioniranja sustava okrećući se preventivnim zdravstvenim aktivnostima kako bismo u budućnosti više sprječavali razvoj patoloških stanja, a manje ih liječili. Sigurni smo da na taj način možemo i moramo dosegnuti bolje zdravstvene ishode u Republici Hrvatskoj. Tako uspostavljanjem novih preventivnih zdravstvenih pregleda nakon provedenog Pilot –projekta, revizijom postojećih i uvođenjem novih nacionalnih preventivnih programa te međuresornim projektom s Ministarstvom znanosti i obrazovanja mijenjamo paradigmu funkcioniranja ne samo hrvatskog zdravstvenog sustava, već i cijelog društva poticanjem zdravih navika i razvojem zdravstvene pismenosti od najranije dobi.
Stoga kao liječniku, i kao ministru, moja nit vodilja, bila je i ostala kirurški precizan pristup kako u unaprjeđenju pružanja zdravstvene skrbi našim pacijentima, osnaživanju ljudskih resursa tako i razvoju našeg javnog zdravstvenog sustava za generacije koje dolaze. To je naša obaveza i jedino ju zajedno možemo ostvariti.
Ovih nekoliko elemenata samo su neki od konkretnih pokazatelja djelovanja ove Vlade, ali svi govore isto: da stojimo iza naših pacijenata, da snažno stojimo iza liječnika te svih zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika i da smo, u konačnici, pokrenuli toliko potrebnu reformu zdravstvenog sustava sa pacijentom u fokusu.
Osjećam odgovornost, kao ministar vama liječnicima svjedočiti sve navedene aktivnosti, i pozvati vas još jednom da u zajedništvu unapređujemo zdravstveni sustav. Sve navedeno rezultat je snažne sinergije i partnerstva ove Vlade, zdravstvene administracije, liječnika i djelatnika zdravstvenog sustava, a koji najviše dolazi do izražaja prilikom suočavanja s velikim izazovima.
Prisjetimo se ne tako davne pandemije bolesti COVID-19. Nema tih riječi koje mogu opisati doprinos liječnika i zdravstvenih radnika u odgovoru na takvu nezapamćenu svjetsku krizu u kojoj smo pokazali koliko znamo i možemo, koliko je naš sustav snažan i fleksibilan te brz u svojoj transformaciji. Vrlo brzo prilagodili smo funkcioniranje cijelog zdravstvenog sustava izazovima pandemije i omogućili da svi bolesnici u Republici Hrvatskoj dobiju potrebnu zdravstvenu zaštitu. Prisjetimo se, u rekordnom roku formirali smo primarno respiratorno-intenzivistički centar u KB Dubravi, uz pomoć hrvatske vojske formirali smo i ekspedicijski kamp, pripremili sekundarne stacionarne centre u Zagrebačkoj Areni i svim velikim gradovima. Predsjedajući tada Vijećem EU, već na samom početku 2020. godine inicirali smo integrirani politički odgovor na krizu na EU razini te sazvali neformalno EPSCO vijeće, pokazujući inicijativu u utemeljenju zdravstvenog odgovora na pandemiju na EU razini. Izrazitu otpornost na izazove pokazali smo reorganizacijom pružanja zdravstvene skrbi tijekom ne samo pandemije već i potresa i poslijepotresne povijesne obnove kako bi svaki pacijent imao jednako dostupnu i adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Ti izazovi testiraju naše sposobnosti, ali i pružaju priliku pokazati koliko možemo timski djelovati i biti još bolji i učinkovitiji.
Stoga ovim povodom od srca zahvaljujem svima vama liječnicima, ali i svim ostalim dionicima zdravstvenog sustava koji se požrtvovno, odgovorno, savjesno i časno svakodnevno zalažete za zdravlje naše nacije, za zdravstveni sustav 21. stoljeća. Gradimo ga zajedno!
Orijentiranost prema liječnicima u zdravstvenom sustavu ova Vlada pokazuje i u konkretnim reformskim iskoracima kroz unaprjeđenje ugovora specijalizanata kao i osnaživanjem kadrova kroz Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja u sklopu kojeg su osigurane: 882 specijalizacije i 352 uže specijalizacije za doktore medicine na bolničkoj razini, te 922 specijalizacije na razini primarne zdravstvene zaštite. Još jedan iskorak je da se sredstva za financiranje specijalističkog usavršavanja po prvi puta osiguravaju izravno u državnom proračunu. Okrugla 150. obljetnica Hrvatskog liječničkog zbora predstavlja ujedno i 150 godina odricanja i posvećenosti vrijednih ljudi koji svojom brigom, znanjem i stručnošću pomažu potrebitima, što je ujedno i misija i poslanje liječničkog poziva.
Liječnicima, kao i svim djelatnicima u zdravstvu dajemo i dodatni ‘vjetar u leđa‘ kroz posebni zakon kojim se uređuje vrednovanje rada i učinkovitost zdravstvenih usluga. On nam služi da nagradimo one koji pokazuju dodatnu kvalitetu u svojem radu, potaknemo one koji trenutačno ne vide prednosti svojeg dodatnog truda, ali i pošaljemo snažnu poruku onima koji svojim pristupom obezvrjeđuju brojne kolege koji su predani svojem liječničkom pozivu.
Uz mijenjanje elemenata financijskog funkcioniranja zdravstvenog sustava, radili smo i na poboljšanju materijalnog statusa djelatnika u zdravstvu. Sagledavajući ovaj mandat, ostvarili smo povećanje od gotovo 100% prosječne neto plaće liječnika specijalista, uključujući i recentno povećanje koeficijenata u Uredbi za koeficijente javnih službi.
Kada smo upisivali medicinski fakultet, svi smo bili svjesni da liječnička profesija nije ni laka ni jednostavna, ali činjenica je da je trenutak svakog spašenog života nemjerljiv s bilo kojim drugim zanimanjem. Međutim, uz sve izazove i ljepote našeg poziva, svjesni smo i novog vremena u kojem liječnici žive i rade. Biti liječnik danas znači imati razne mogućnosti napredovanja, ali isto tako zahtijeva posebna znanja i vještine u neposrednom suočavanju s novim izazovima. Liječnicima kao nositeljima procesa pružanja zdravstvene zaštite, nametnute su brojne nove uloge, a neke od njih su uloge edukatora, menadžera, savjetnika pacijentima, istraživača, pokretača promjena te zagovornika prava bolesnika.
Svjesni smo i specifičnog položaja mladih liječnika koji traže svoje mjesto u našem društvu. Važno je naglasiti kako smo svi mi obvezni ostaviti nešto iza sebe, prenijeti znanja "seniora" jer, u konačnici, budućnost naše struke u rukama je naših mladih kolega. Mišljenja sam da ih ne treba sputavati, potaknimo ih da pomiču granice, da traže nova znanja, ali učinimo sve da prepoznaju dobrobit i važnost unaprjeđenja struke baš ovdje, u našoj domovini. Kao starijim kolegama, to je naša dužnost i obveza. U tom smjeru učinili smo iskorak i uklonili financijsku penalizaciju mladim kolegama, ali istovremeno radimo na modelima poticanja ostanka i rada na mjestima diljem Lijepe Naše na kojima je to najpotrebnije.
S pozicije ministra trudio sam se prepoznati sve postojeće izazove koji se pojavljuju pred našom strukom, našim zdravstvenim sustavom, te zajednički utemeljiti odgovore na izazove. U potpunosti sam svjestan svih rizika koje sam time preuzeo, svjestan sam postojećeg suda javnosti, no vjerujem da smo zajedno pokrenuli procese u pravom smjeru, da smo pokrenuli nezaustavljivu lavinu promjena.
Završit ću prigodnom izrekom starogrčkog liječnika Herofilusa: "Kada zdravlja nema, mudrost se ne može otkriti, umjetnost se ne može manifestirati, snaga se ne može pokazati, bogatstvo postaje beskorisno i inteligencija se ne može primijeniti."
Stoga ova Vlada i zdravstvena administracija zajedno s vama slijedi reformski putokaz "Zdravlje je prvo", prati zdravstvene navike građana i potrebe bolesnika, sluša glas liječnika i ostalih djelatnika, te gradi javni zdravstveni sustav i, u konačnici društvo kao članica europske obitelji sa svim brojnim prednostima i mogućnostima.
Vjerujem da smo na istom putu te na ovaj način zahvaljujem kolegicama i kolegama na svemu učinjenome i čestitam im njihov dan, a Hrvatskom liječničkom zboru želim puno uspjeha u daljnjem radu.
S poštovanjem,
ministar zdravstva
izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med.