Na važnoj listi moćne američke agencije Hrvatska se našla na visokom mjestu, u odnosu na 2018. skočili smo za 40 mjesta!

Ekonomske slobode u Hrvatskoj prvi se puta nalaze unutar TOP 40 prema izvješću i metodologiji američkog konzervativnog think tanka Heritage Foundation. Hrvatska ima šansu prestići Slovačku i sustići Češku!

Indeks ekonomske slobode konzervativnog američkog think tanka Heritage Foundation objavljen je u izvješću za 2024. Posljednja analiza ovog indeksa na Ekonomskom labu bila je vezana uz izvješće za 2022., gdje se već mogao vidjeti trend poboljšanja bodova i ranga Hrvatske. Trend se prema podacima iz zadnjeg izvješća nastavio.

Za početak, deset ekonomski najslobodnijih zemalja svijeta su Singapur, Švicarska, Irska, Tajvan, Luksemburg, Novi Zeland, Danska, Estonija, Švedska i Norveška.

Važni geopolitički i europski trendovi

Geopolitika ekonomske slobode uvijek je aktualna tema, a svijest o tome je sve veća u posljednje vrijeme. Iz izvješća za 2024. može se vidjeti nekoliko trendova koje vrijedi pratiti. Primjerice, Tajvan bilježi trend rasta, dok je zabilježeno da je represivna Kina u fazi pada. Nadalje, SAD i UK imaju velike izazove s državnom potrošnjom i udjelom duga države u BDP-u, što je dovelo do pada ekonomske slobode (s čime Ronald Reagan i Margaret Thatcher, da su živi, nikako ne bi bili zadovoljni). Rusija pak, koja je tek 131. na svijetu, pokazuje dobre rezultate po pitanjima poreza i javnog duga za razliku od niza drugih područja.

Nadalje, Argentina je na 145. mjestu, što objašnjava zašto novoizabrani predsjednik Javier Milei ima veliku motivaciju za poticanje tektonskih promjena u toj davno vrlo prosperitetnoj zemlji. U konačnici, na zadnjim mjestima ostaju komunističke zemlje – Sjeverna Koreja, Kuba i Venezuela, kao podsjetnici o nasljeđu komunizma. Ne tako daleko od njih su Iran i Bjelorusija. Takvo društvo pri dnu jasno govori o realnoj snazi rusko-kineskih saveznica u "multipolarnim" globalnim trendovima.

U Europi najnižu razinu ekonomske slobode imaju Rusija i Bjelorusija. Koliko god da članstvo u Europskoj uniji može izravno ili neizravno potaknuti povećanje određenih (ali ne i svih) razina ekonomskih sloboda, trenutno se Grčka uspoređuje s Turskom, Italija s Crnom Gorom, Mađarska s Kosovom, Francuska s BiH, a Španjolska sa Srbijom. S druge strane, Švicarska je na vrhu svijeta premda službeno nije dio EU-a. Valja također spomenuti i kako je UK kao članica EU-a bila blizu svjetskom vrhu, dok je nakon Brexita doživjela pad položaja na ljestvici.

Unutar TOP 30, koji pokriva razinu od 68,6 bodova (68,6%) na više, među zemljama s kojima se Hrvatska može uspoređivati Litva je 15., Latvija 20. i Češka 24. Unutar EU Hrvatska je ispred Poljske, Slovenije, Belgije, Rumunjske, Španjolske, Italije, Malte, Francuske i Grčke.

Natjecanje unutar TOP 40 i usporedbe s boljima

Prema izvješću za 2018., Hrvatska je bila na 92. mjestu. Šest godina poslije, nakon prvog ulaska u TOP 40 (na 39. mjesto) Hrvatska se sada natječe sa Slovačkom koja na 35. mjestu i ima 68,1, odnosno 0,9 bodova više od Hrvatske. U srednje ambicioznom scenariju, Hrvatska bi mogla sustići Češku. Za to bi, prema ovom izvješću, trebalo dostići 70,2 boda, odnosno 3 boda više nego što sada imamo. Takav bi scenarij napretka odgovarao zabilježenom povećanju ekonomske slobode Hrvatske između 2021. i 2024. odnosno u protekle tri godine kada se broj bodova povećao za 3,6. U ambicioznijem scenariju, sustizanje Litve koja trenutačno ima 72,9 bodova značilo bi rast za 5,7 bodova, što bi odgovaralo rastu hrvatskih bodova u izvještajnom razdoblju od 2019. do 2024. Navedene scenarije potvrđuju rezultati Hrvatske unazad deset godina (Tablica 1).

Hrvatska kroz desetogodišnje razdoblje

Dok je tek relativno moguće zaključivati na osnovi podataka iz godine u godinu pogotovo zbog (privremenih i primarno fiskalnih) učinaka covid pandemije, mogu se pratiti dugotrajni trendovi podataka u zadnjih deset godina. U ovim podacima uvijek postoji i određeni vremenski odmak od otprilike jedne do najviše dvije godine. Stoga se izvješće za 2024. realno odnosi na situaciju krajem 2022.

Tablica 1. Rezultati Hrvatske u izvještajnom razdoblju 2014.-2024.

e l

Izvor: Heritage Foundation, 2024.

Slijedom toga, prema podacima za izvještajno razdoblje 2014.-2024., Hrvatska je ostvarila rast ekonomske slobode povećavši broj bodova u sljedećim kategorijama javnih politika: ekonomske slobode – 6,8 (ukupna razina, s time da je isti broj bodova imala i u izvješću od prije dvije godine); vlasnička prava (39,8); radna sloboda (28,8); poslovna sloboda (15,1) i porezno opterećenje (12,3).

Slika 2. Glavna područja poboljšanja Hrvatske

e l

e l

Izvor: Heritage Foundation, 2024.

Gledajući provedbu javnih politika u praksi, navedeni se pomaci prije svega odnose na: 1. povećanje zaštite vlasničkih prava (manji rizik od eksproprijacije, veća zaštita intelektualnog vlasništva te kvaliteta provedbe ugovora i zakona); 2. manje udjele fiskalnog deficita i javnog duga u BDP-u koji se smanjio na 68,6 % 2022. (s time da je u međuvremenu dostignuto 60% BDP-a, uz planirani pad na 55,5% 2026.); 3. povećanje lakoće poslovanja u smislu smanjenja rizika poslovnog okruženja i povećanja regulatorne kvalitete; i 4. sniženja graničnih (nacionalnih) stopa poreza na dohodak i dobit (s time da se gledaju samo granične i nacionalne stope od 30 i 18 %, a ne i niže stope ili efektivne stope (uz odbitak), kao niti porezna konkurencija na lokalnoj razini.

Kada bi se u nekom budućem izvješću u kontekstu posljednje dvije vremenske točke mjerio sub-nacionalni indeks ekonomske slobode s efektivnim vrijednostima poreza i regulacija dozvola u većim gradovima, onda bi razina ekonomske slobode, pogotovo nakon uvođenja porezne konkurencije od početka 2024., bila najviša u Samoboru, Bjelovaru i Svetoj Nedelji.

S druge strane, u sljedećim područjima zabilježen je pad broja bodova: državna potrošnja (18,7), monetarna sloboda (11,8), investicijska sloboda (10,0) i trgovinska sloboda (8,2). Gledajući kriterije iz metodologije Heritage Foundation, navedena smanjenja odnose se na rast udjela trogodišnje potrošnje opće države u BDP-u na zabilježenih 49,3 % (premda trenutni podaci možda govore o nešto manjem udjelu); rast trogodišnje stope inflacije (dok recentniji podaci bilježe konačni pad stope, što bi trebalo biti zabilježeno u narednom izvješću), kontrole cijena i subvencije (mjere vezane uz razdoblje covid pandemije i inflacije); (ne)carinske trgovinske zahtjeve prema trećim zemljama (što je nadležnost trgovinske politike EU-a) te državne potpore.

Slika 3.. Ekonomska sloboda Hrvatske u 12 mjerenih područja (izvješće za 2024.)

e l

Izvor: Heritage Foundation, 2024.

Poruke Heritage Foundation

Heritage Foundation u izvješću za Hrvatsku navodi kako su prethodne reforme poticanja konkurencije i tržišne liberalizacije potaknule modernizaciju gospodarstva, pogotovo pojednostavljenja pokretanja poslovanja. S druge strane, kao glavni izazovi spominju se rigidnosti regulatornog okruženja za tržište rada, relativno visoka inflacija i više stotina necarinskih mjera propisanih na razini EU-a. Unatoč tome, sveukupno regulatorno okruženje relativno je učinkovito i dobro institucionalizirano te postoji otvorenost financijskih tržišta i otvorenost prema stranim ulaganjima.

Neovisno o Hrvatskoj, Heritage Foundation općenito ističe kako ekonomska sloboda predstavlja važan dio ljudskog dostojanstva i autonomije. Također, dodaje kako svaki oblik ekonomske slobode ima pozitivan utjecaj na ekonomski rast. Pritom naglašava kako je ekonomska sloboda mnogo više od pitanja poslovanja s obzirom na njezin dalekosežan utjecaj na ljudski razvoj, mogućnost izbora i kvalitetu života. Heritage Foundation dodaje kako povećanje ekonomske slobode nadilazi financijsku dimenziju blagostanja s obzirom na važnost za učinkovito demokratsko upravljanje, političke reforme, društveni pluralizam i osnaživanje siromašnih.

Zaključno

Prema porukama think tanka Heritage Foundation važno je shvatiti dubinski značaj ekonomske slobode koji nadilazi isključivo materijalnu perspektivu koja je svojstvena marksističkoj filozofiji. Anglosaksonska filozofija i judeo-kršćanska pozadina vrijednosti koje zagovara Heritage Foundation vidi bitnu ulogu ekonomske slobode kao sredstva za ostvarivanje ljudskog dostojanstva i potencijala ostvarenja talenata koji se najbolje koriste kroz proces stvaranja vrijednosti odnosno služenja drugima – i to putem tržišta kao mehanizma dobrovoljne razmjene.

Stoga se postavlja temeljno pitanje: zašto bi institucije koje imaju zadaću štititi temeljna prava i stvoriti temeljni institucionalni okvir prelazile svoje ovlasti i prekomjernim iskazivanjem moći uskraćivale ljudima priliku za rad za koji očekuju nagradu – uz Božji blagoslov.

Margaret Thatcher je ukazivala kako kapitalizam ovisi i o kulturi,[1] dok Michael Novak ističe važnost izgradnje sustava koji će omogućiti razvoj i traženje talenata odnosno nagrađivanje radnog uspjeha.[2] Dakle, ekonomskoj slobodi i razvoju prethode kompleksni kulturno-vrijednosni inputi koji se lako zaborave zbog površnih shvaćanja i pokušaja pronalaženja "jednostavnijih rješenja". Pri tome Hrvatska nastavlja ostvarivati umjereni napredak unatoč polaznoj povijesnoj i kulturnoj osnovi koja je suprotna od konzervativnih vrijednosti think tanka Heritage Foundation.

I dok uvijek postoji prostor za snažnije reforme u smjeru povećanja ekonomske slobode, mnoge su zemlje prije nekoliko godina ušle u razdoblje pojačanih intervencija. Uz navedeno, rastući globalni rizik od porasta populizma uvelike može aktivirati odluke odnosno javne politike usmjerene na više protekcionizma i potpora; a to je i dalje relativno bolje od pokušaja stvaranja svijeta komunističke utopije koja bi žestoko aktivirala zakon nenadanih posljedica. Stoga je teško (optimistično) predvidjeti dugoročne (globalne) trendove kretanja razine ekonomske slobode, barem kada se gleda metodologija koja suštinski ne nagrađuje razne poticaje i benefite već stvaranje institucionalnih okvirnih uvjeta i ograničenja političke moći. Dok je na površini jasno što je potrebno učiniti, iz politološke perspektive sagledavanja pozadinskih inputa u suštini se radi o pitanju sustava i modela institucionalnog upravljanja (governance).

Isprepletenost globalnih rizika i rast rizika za temeljne slobode utjecat će na procese donošenja odluka u nizu zemalja: mogu se očekivati povećane državne intervencije unatoč završetku covid pandemije. Potrebno je uzeti u obzir da će doći do povećanja vojnih ulaganja (u odnosu na BDP), što je u potencijalnom sukobu s već zaboravljenim (europskim) načelima fiskalne discipline i odgovornosti. U takvim uvjetima, model poznat kao Novi javni menadžment ipak može podržati veće ekonomske slobode (ovdje je i metodologija njenog mjerenja Fraser instituta).

U konačnici, u izvješću Heritagea i dalje se može vidjeti snažna povezanost između zemalja koje dijele visoke globalne rankinge zbog razvoja političko-ekonomskih institucija koje osiguravaju slobodu i konkurentnost.