Jastrebarske vinogradare pogođene zlatnom žuticom vinove loze posjetili zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj i saborska zastupnica Anita Curiš Krok, u trenutku kada se vinogradarski sektor u Hrvatskoj suočava s jednom od najtežih fitosanitarnih kriza u posljednjim desetljećima.
Bolest je, prema dostupnim podacima, već zahvatila 14 hrvatskih županija te Grad Zagreb, a vinogradari upozoravaju da je reakcija sustava kasnila i da su posljedice sve teže zaustavljive. Na terenu se provode mjere uklanjanja zaraženih trsova, no mnogi smatraju da one nisu dovoljne bez snažnije i koordinirane državne strategije.
Podsjetnik na ranije zahtjeve stigao je i s veljačkog skupa u Štrigovi, gdje su vinari tražili konkretan minimum mjera: obeštećenje i potpore za obnovu nasada, sufinanciranje zaštite protiv američkog cvrčka te sustavno uklanjanje zapuštenih vinograda – glavnih žarišta širenja bolesti. U međuvremenu, novi europski “vinski paket” prepoznaje upravo te mjere i otvara mogućnost njihova stopostotnog financiranja, no ključna provedba ostaje na nacionalnoj razini.
-Ministarstvo još uvijek razmatra odluku Europskog parlamenta i nije prilagodilo Strateški plan niti osiguralo da sredstva dođu do vinogradara, poručila je Anita Curiš Krok, upozorivši na sporost administrativnih procesa u trenutku kada se štete svakodnevno povećavaju.
Sličan ton dolazi i od Marko Vešligaj, koji naglašava da je na europskoj razini učinjeno mnogo kako bi se osigurala financijska podrška, ali da nacionalna provedba kasni: „Vinari gube ono što su gradili desetljećima. Zlatna žutica postaje nova peronospora i zahtijeva hitno djelovanje i brze rezultate.
Zastupnici stoga od Ministarstva poljoprivrede traže hitno predstavljanje operativnog plana s jasnim rokovima, izvorima financiranja i odgovornim institucijama. Plan bi trebao uključiti: uklanjanje i obnovu zaraženih nasada, potporu zaštiti protiv američkog cvrčka, sustavno rješavanje zapuštenih vinograda, digitalnu evidenciju rizičnih površina te novi akcijski okvir za suzbijanje bolesti.
Podaci iz sektora dodatno ilustriraju razmjere problema: u Hrvatskoj je već iskrčeno 155 hektara zapuštenih ili zaraženih vinograda u državnom vlasništvu, no procjenjuje se da je stvarni opseg zaraze znatno veći. Ukupno vinogradarstvo obuhvaća oko 16,5 tisuća hektara, iza kojih stoje tisuće obiteljskih gospodarstava.
Jedno od njih je vinarija Jagunić na Plešivici, koja se s bolešću bori godinama. „Svake godine uklanjamo oko 15 % zaraženih trsova. Do sada smo izvadili oko 4.000 trsova, a novi nasadi trebaju i do pet godina da ponovno dođu u puni rod“, upozorio je vinar dr. sc. Martin Jagunić, naglašavajući kako to predstavlja ozbiljan gospodarski gubitak i dugoročnu prijetnju opstanku proizvodnje.
Vinogradari poručuju da je bez koordiniranog djelovanja države, učinkovitog nadzora zapuštenih površina i brze provedbe europskih mjera, borba protiv zlatne žutice izgubljena bitka. Za mnoge u sektoru, riječ je o pitanju opstanka cijelih vinskih regija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....