Stanovnici Alberte glasat će 19. listopada 2026. na referendumu o tome hoće li pokrajinska vlada pokrenuti pravni postupak predviđen kanadskim ustavom za održavanje obvezujućeg referenduma o odcjepljenju od Kanade, ali sam kanadski pravni sustav secesiju čini iznimno teškom, a najnovija istraživanja javnog mnijenja pokazuju da separatisti ostaju u manjini.
Što točno pitaju birače Alberte
Prema službenoj objavi kanadskog izbornog tijela Elections Alberta, referendumsko pitanje glasi: treba li Alberta ostati pokrajina Kanade, ili bi vlada Alberte trebala pokrenuti pravni proces propisan kanadskim ustavom za održavanje obvezujućeg pokrajinskog referenduma o tome treba li se Alberta odcijepiti od Kanade? Riječ je, dakle, o dvostupanjskom procesu: ovogodišnje glasanje ne odlučuje izravno o odcjepljenju, nego samo o tome hoće li se pokrenuti formalni pravni put prema kasnijem, obvezujućem referendumu o neovisnosti.
Što kaže kanadski ustav i sudska praksa
Kanadski ustav ne sadrži izričitu odredbu koja bi pokrajini dopuštala jednostrano odcjepljenje, a to je pitanje 1998. godine razriješio Vrhovni sud Kanade u referentnoj presudi o secesiji Quebeca. Sud je tada jasno presudio da Quebec, a time ni bilo koja druga pokrajina, ne može jednostrano provesti secesiju ni prema kanadskom ustavnom ni prema međunarodnom pravu, ali je istovremeno utvrdio da bi savezna vlada imala pravnu obvezu ući u pregovore s pokrajinom ako njezini stanovnici na referendumu jasnom većinom izraze volju za odcjepljenjem. Vrhovni sud nije precizno definirao što predstavlja "jasnu većinu", ostavljajući tu odluku političarima, a upravo je na temelju te presude 2000. godine donesen Zakon o jasnoći (Clarity Act). Taj zakon daje ovlast Donjem domu kanadskog parlamenta da prije referenduma procijeni je li postavljeno pitanje dovoljno jasno, a nakon glasanja i da odluči je li postignuta jasna većina; zakon također propisuje da bi u pregovorima o secesiji morale sudjelovati sve pokrajine i autohtoni narodi, te da bi samo odcjepljenje zahtijevalo formalni amandman na kanadski ustav, uz pristanak saveznog parlamenta i svih pokrajina. To praktički znači da, i ako Alberta na listopadskom referendumu i budućem obvezujućem glasanju izglasa odcjepljenje, put do stvarne neovisnosti i dalje vodi kroz Ottawu i kroz pristanak drugih pokrajina, a ne kroz jednostavan jednostrani izlazak iz federacije.
Ankete: potpora separatizmu visoka, ali daleko od većine
Istraživanja javnoga mnijenja provedena tijekom 2026. godine pokazuju znatno rasipanje brojki, ali dosljedno ukazuju na to da većina stanovnika Alberte želi ostati u Kanadi. Istraživanje agencije Research Co. iz siječnja 2026. zabilježilo je da 31 posto Albertanaca podržava potpunu neovisnost, uz najveću potporu među mlađima od 34 godine, gdje potpora doseže 42 posto. Angus Reid Institute u veljači je objavio da bi 29 posto ispitanika glasalo za pokretanje procesa odcjepljenja, ali da bi tek 8 posto to sigurno učinilo, dok 57 posto sigurno želi ostati u Kanadi. Ipsosovo istraživanje iz siječnja, koje je ispitanike suočilo s konkretnim posljedicama poput pada životnog standarda ili gubitka mirovina, pokazalo je da stvarna, čvrsta potpora odcjepljenju pada na samo 15 do 16 posto.
Trend kroz prvu polovinu 2026. godine pokazuje slabljenje separatističkog raspoloženja. Ipsosovo istraživanje za Global News, provedeno krajem svibnja i početkom lipnja, zabilježilo je pad potpore odcjepljenju na 18 posto, deset postotnih bodova manje nego u siječnju, dok bi čak 72 posto glasalo za ostanak u Kanadi. Slično su utvrdili i drugi anketari: Leger je u lipnju izmjerio potporu neovisnosti od 15 posto, CBC/Janet Brown Opinion Research u travnju 27 posto, Abacus Data u ožujku 25 do 26 posto, a Leger u ožujku, u anketi o pokrajinskoj politici, samo 17 posto. Zanimljivo, CBC-ovo istraživanje pokazalo je da potpora odcjepljenju osobito raste među imućnijim Albertancima koji se, unatoč visokim primanjima, teško nose s troškovima života, gdje je omjer za i protiv gotovo izjednačen. Anketa za CityNews iz veljače pokazala je da 27 posto Albertanaca vjeruje da bi referendum o suverenitetu mogao uspjeti, što je najviši postotak od svih kanadskih pokrajina, dok samo 20 posto Kanađana izvan Alberte i Quebeca smatra da bi takav referendum imao izgleda za uspjeh.
Zašto ishod referenduma nije unaprijed jasan
Iako brojke sugeriraju da separatisti ostaju u manjini, kanadska savezna ministrica Eleanor Olszewski upozorila je na to da bi federalisti mogli izgubiti upravo zbog izostanka izlaznosti, budući da birači koji žele ostati u Kanadi unaprijed pretpostavljaju sigurnu pobjedu i mogu izostati s birališta, dok je separatistička baza znatno motiviranija za odlazak na glasanje. CBC-ovo istraživanje potvrđuje tu dinamiku: samo devet posto ispitanika smatra vrlo vjerojatnim da bi većina Albertanaca zaista glasala za odcjepljenje, dok gotovo dvije trećine to smatra malo ili nimalo vjerojatnim, što ukazuje na to da javnost referendum doživljava više kao politički signal nego kao stvaran put prema neovisnosti. Bez obzira na konačan rezultat listopadskog glasanja, kanadski ustavni okvir i presedan iz slučaja Quebeca jasno pokazuju da bi svaki daljnji korak prema stvarnom odcjepljenju Alberte zahtijevao dugotrajne pregovore s Ottawom, pristanak svih pokrajina i formalnu promjenu ustava, a ne jednostrani izlazak iz federacije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....