Ako većina gradskih vijećnika bude suglasna, Grad Zadar će krajem studenoga dobiti novu odluku o pružanju javne usluge sakupljanja komunalnog otpada. Nova odluka je jedan od preduvjeta da se uspostavi novi sustav gospodarenja otpadom u Zadarskoj županiji zasnovan na principima održivosti. Naime, početkom siječnja zatvara se županijsko odlagalište Diklo te otvara Centar za gospodarenje otpadom (CGO) u Biljanima Donjim, a područje Zadra, kao najveći urbana aglomeracija, ujedno je i najveći "proizvođač" miješanog komunalnog otpada.
- Novom odlukom definira se cijena obvezne minimalne javne usluge (tzv. fiksni dio računa), i to: za kućanstva u iznosu od 9,82 eura (74,04 kuna bez PDV-a), te za nekućanstva u iznosu od 15,57 eura (117,34 kuna bez PDV-a). Novom odlukom omogućeno je kućanstvima umanjenje cijene minimalne javne usluge na mjesečnom računu za 1,32 eura (10 kuna s PDV-om) ako kompostiraju vlastiti biootpad cijena - govori Robertino Dujela, pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša Grada Zadra.
Dodaje kako je Grad Zadar prilikom donošenju zaključka zatražio službeno očitovanje Ministarstva gospodarstva i zaštite okoliša u koju kategoriju kućanstava spadaju iznajmljivači. Stav Ministarstva je bio da iznajmljivači spadaju u nekućanstva, i to sezonski, u periodu od 1. lipnja do 30. rujna.
- Ciljevi koje želimo dostići apsolutno su prihvatljivi svima, jer odvajanjem otpada na kućnom pragu uvelike olakšavamo Čistoći daljnja postupanja, transfer u CGO odnosno u konačnici snižavamo i samu cijenu usluge. Siguran sam da će kvaliteta pružene usluge, a Čistoća nam je, kamionom za odvoz, gotovo deset puta na kućnom pragu mjesečno, plus dodatno zbrinjavanjem biorazgradivog otpada, ostati barem na jednako zavidnoj razini. Svi zajedno, Čistoća, CGO ali i mi građani korisnici usluge moramo uložiti sav potreban napor kako bi odvajanje otpada postao naš stil života, a ne obveza o kojoj promislimo s vremena na vrijeme kad nas na istu podsjeti račun u poštanskom sandučiću – poručuje pročelnik Dujela.
Jedan od važnih koraka u izgradnji novog sustava gospodarenja otpadom je uspostava mreže podzemnih i polupodzemnih spremnika.
- Oni su općenito trenutno najprihvatljivija rješenja za skupljanje otpada u starim jezgrama i na mjestima gdje je prostor za odlaganje otpada ograničen – kaže Dujela.
Tako je, prema izrađenom elaboratu, na području Poluotoka i oboda najužeg centra planirano postavljanje 14 podzemnih spremnika. Trenutno su na Poluotoku postavljena dva seta podzemnih spremnika na lokacijama kod bivšeg hotela Zagreb (Ulica Mihovila Pavlinovića) i ispred rive (Ulica Zadarskog mira 1358). Za svaku svaku pojedinačnu lokaciju konzervatori su izdali suglasnost. Svaki set se sastoji od tri spremnika ili sekcije za miješani komunalni otpad (2 kubika), reciklabilni otpad (2 kubika) i biorazgradivi otpad (1 kubik).
Za postavljanje podzemnih spremnika Grad Zadar je Čistoći 2019. isplatio kapitalnu pomoć u iznosu od 330.000 kuna, a 2021. godine 270.880 kuna.
Postavljanje polupodzemnih ili nadzemnih spremnika planira se i u ostalim dijelovima grada, prije svega gusto naseljenim stambenima zonama. Za svaki set planira se najmanje tri spremnika (miješani, reciklabilni i biorazgradivi otpad), ali gdje god prostor bude dopuštao, naglašava Dujela, ugraditi će se i četvrti spremnik za papir (zbog tržišne isplativosti).
U tijeku je izvođenje radova na Voštarnici gdje su postavljena četiri seta polupodzemnih spremnika, svaki sa četiri sekcije: za miješani, reciklabilni, papir i biorazgradivi otpad. Kroz iduću godinu novi setovi planiraju se na lokacijama mjesnih odbora Jazine I, Jazine II, Višnjik i Bili brig.
Važnu ulogu u novom sustavu imaju i reciklabilni spremnici. Uz financijsku pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, putem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2019., nabavljeno je 19.300 spremnika volumena 240 litara i 990 spremnika volumena 1100 litara, ukupne vrijednosti 6.101.858,75 kuna, od čega je 85% sufinancirano od strane Fonda dok je preostali iznos od 15% osigurao Grad Zadar.
Konačno, za skupljanje biorazgradivog otpada postavljeni su
spremnici volumena 80 litara za obiteljske kuće u mjesnim odborima: Novi Bokanjac, Bokanjac, Crno, Ploče, Dračevac, Crvene kuće, Stanovi i Diklo; spremnici volumena 240 i 360 litara za višestambene zgrade na cijelom području Grada Zadra;
dva spremnika za biorazgradivi otpad volumena jednog kubika koji se nalaze u sklopu podzemnih spremnika na Poluotoku;
komposteri na otocima i na kopnenom dijelu grada prema zahtjevima građana; pokraj pretovarne stanice na Istu postavljen je mobilni bio-komposter predviđenog godišnjeg kapaciteta 30 tona...
- Grad Zadar je imao namjeru prijaviti se na javni poziv Fonda radi sufinanciranja spremnika za biootpad, međutim budući da je uvjet bio izjava da će se sakupljeni otpad kompostirati, a CGO još nije bio završen, Grad je odustao od prijave – objašnjava pročelnik.
Uspostavom novog sustava i otvaranjem CGO stvoreni su preduvjeti za sanaciju odlagališta na Diklu koje već desetljećima predstavlja pravi pakao za lokalno stanovništvo.
- Projektna dokumentacija za sanaciju i zatvaranje odlagališta Diklo izrađena je u sklopu GEF projekta (darovnica Svjetske banke u iznosu 4.644.937,50 kn) te je u siječnju 2017. ishođena lokacijska dozvola. Međutim na odlagalištu se otpad i dalje nastavio odlagati a ujedno je "Dinamikom zatvaranja odlagališta u RH" koje donio tadašnji ministar, utvrđeno da odlagalište Diklo mora ostati aktivno i zaprimati otpad sa svih ostalih odlagališta u Zadarskoj županiji do otvaranja CGO Biljane Donje. Zbog otvaranja CGO Biljane Donje, u sljedećoj godini planiramo ponovno pokrenuti izmjene idejnog projekta radi izmjene lokacijske dozvole. Također se planira odmah potom pokrenuti i izradu glavnog projekta i ishođenje građevne dozvole te u konačnici provesti i sanaciju i zatvaranje. Grad Zadar će pratiti sve dostupne izvore financiranja koji budu na raspolaganju. U tijeku je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa – ističe Dujela uz procjenu da će za kompletnu sanaciju Dikla trebati oko 20 milijuna eura.