Vijećničkim pitanjem Marka Pupića Bakrača iz Akcije mladih o "pregovorima" između gradonačelnika Branka Dukića i župana Božidara Longina o vlasništvu nad Narodnim muzejom, javnosti su konačno počele pristizati informacije o širokom spektru vlasničkih nejasnoća između Grada i Županije. U konkretnom slučaju, Pupić Bakrač razloge redefinicije vlasništva nad NMZ i njegovog prepuštanja u stopostotno vlasništvo Gradu Zadru vidi u vrućem krumpiru raščišćavanja "afere zapošljavanje" i utvrđivanju odgovornosti ravnateljice Renate Peroš. Red skandala oko Renate Peroš svakako ne bi trebalo zanemariti, a još ih manje ostaviti nesankcioniranima, no ipak se čini da je to samo jedan od brojnih nesporazuma između Grada i Županije.
-Zadarska županija i Grad Zadar su suosnivači Javne ustanove Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA u omjeru 60 posto Zadarska županija, 40 posto Grad Zadar. Grad Zadar zatražio je pismenim putem promjenu omjera osnivačkih prava nad ovom ustanovom između Grada Zadra i Zadarske županije predloživši drugi omjer: Zadarska županija 80 posto, Grad Zadar 20 posto. Na ovaj prijedlog nadovezao se prijedlog Zadarske županije, župana Božidara Longina, kojim bi Zadarska županija bila jedini osnivač ZADRA NOVE, a Grad Zadar bi bio jedini osnivač Narodnog muzeja kojemu je sada jeini osnivač Županija. U tom smislu je bilo više od jednog razgovora između Grada Zadra i Zadarske županije, stoji u odgovoru na vijećničko pitanje Marka Pupića Bakrača.
Zašto Županija želi prepustiti Narodni muzej Gradu? Krije li se razlog u financijama?
-Zadarska županija iz svog proračuna izdvaja nešto više od tri milijuna kuna godišnje i to za "hladni pogon" i za programske aktivnosti, izjavio nam je županijski pročelnik Ivan Šimunić.
-O tome odlučuje gradonačelnik. Nakon što se dogovore župan i gradonačelik, ja ću kao pročelnik nadležnog odjela svoj dio posla odraditi u najboljem interesu Grada Zadra, kaže gradski pročelnik Radovan Dunatov.
Iz izjava Ivana Šimunića i Radovana Dunatova očito je da ni jedan od resornih pročelnika nije "preduboko" uključen u razgovore između Longina i Dukića. Dojam je da niti ne žele biti pretjerano involvirani u te razgovore prepuštajući čelnicima da postignu "politički dogovor" kojega će oni samo operativno provesti.
Kakve su u tim pregovorima pozicije dviju strana, kakve argumente na stolu imaju Longin i Dukić?
-Ne radi se tu samo o Narodnom muzeju, nije to jedina točka koju želimo razriješiti i rasvijetliti, jer ima dosta takvih "otvorenih pitanja". Tu su, na primjer, škole, agencija ZADRA NOVA, Kazalište lutaka Zadar i brojna druga, ozbiljna pitanja, kaže župan Božidar Longin smatrajući potpuno nelogičnim postojeće imovinsko-pravne odnose između Grada i Županije.
A u praksi postoje primjeri da je Grad vlasnik školske zgrade, a Županija dvorišta ili obrnuto, da je jedan vlasnik ansambla, a zgrade netko drugi, da je Grad vlasnik stare zgrade Kazališta lutaka, a Županija vlasnik nove i tako redom. Longin pritom cijeloj priči o "razmjeni vlasništva" daje puno širi kontekst od tumačenja ovih pregovora kao traženja puta za bijeg od Renate Peroš:
-Nema to nikakveze s ravnateljicom Renatom Peroš, pa čak ne ni samo s Narodnim muzejom. Nije slučajno da smo u Županiji formirali poseban upravni odjel za imovinu, jer te međusobne odnose jednom treba riješiti. Pa Zadarska županija privatnicima godišnje plaća skoro dva milijuna kuna zakupnine! Sve te brojne neriješene stvari, koje su bitne za funkcioniranje Županije, ali i Grada, želimo riješiti u paketu, jer tamo gdje se ne zna tko je gazda i tko upravlja, tamo se svašta događa, zaključuje župan Longin dodajući da u dva dosadašnja razgovora s gradonačelnikom Dukićem, barem kada je riječ o Narodnom muzeju, "još nije dogovoreno ništa konkretno".
U argumentaciju Županije, koja želi vlasništvo nad NMZ sasvim prepustiti Gradu, sigurno spada i činjenica da svi gradovi veličine Zadra, pa i neki manji, imaju "svoj muzej", a Zadar ne, ali i to što su sredstva za rekonstrukciju Kneževe palače i prve faze obnove Providurove palače "sjela" na račun Grada Zadra.
Što bi osnivačko i vlasničko preuzimanje Narodnog muzeja (izdvojeno od "paketa" s nekim drugim ustanovama s neriješenim vlasničkim odnosima) značilo za proračun Grada Zadra?
Radovan Dunatov navodi da Grad, osim što je lani isplatio 1,2 milijuna kuna, Narodnom muzeju daje 550.000 kuna za plaće šest zaposlenika u Kneževoj palači. Tu je i trošak zaštitarske službe za što je Grad već objavio javni natječaj koji će vjerojatno biti ponovljen, ali se procjenjuje da bi se moglo raditi o dodatnih 150.000 kuna. Tome treba pribrojiti i trošak za struju od 200.000 kuna, te ostale režijske troškove, ali i servis i održavanje sofistricirane opreme ugrađene u Kneževu palaču, te financiranje programskih aktivnosti Narodnog muzeja kao što su i Brkanova izložba i Plavi salon. Ako se sve te poznate brojke zbroje i ako im se dodaju procjene trenutno nepoznatih izdataka, ispada da bi se moglo raditi o iznosu od oko 1,5 milijun kuna.
Dakle, postane li Grad jedini osnivač i vlasnik Narodnog muzeja, iz proračuna bi u tom pravcu išlo najmanje 4,5 milijuna kuna, što je povećanje od tri puta, jer bi Grad "preuzeo" i ona tri milijuna koja sada pokriva Županija. Doduše, u Županiji barataju procjenom da bi "prelamanjem" vlasništva s Gradom samo oko Narodnog muzeja i ZADRA NOVE, iznosi bili gotovo iznivelirani, jer bi se radilo o razlici od "tri ili četiri plaće", pa bi ispalo da troškovi Grada u toj dvojnoj razmjeni ne bi bili bitno uvećani.
Pitanje je, međutim, kako će financijska vaga stajati ako i kada bude riješen cijeli "paket pitanja" o kojemu govori župan Božidar Longin.
S kojih pozicija i s kakvom argumentacijom u razgovore s Longinom ulazi gradonačelnik Branko Dukić?
-Točno je da se načelno razgovaralo o navedenim temama, međutim u ovom trenutku Grad nema niti proračunsku projekciju niti je u tehničkom i operativnom smislu u mogućnosti preuzeti Narodni muzej, stoji u njegovom odgovoru.
Dakle, sve je, makar kada se radi o Narodnom muzeju, vraćeno na početak: tko ima Narodni muzej, imat će i Renatu Peroš!
Nisu ni znali da imaju 60-ak kvadrata u Socijalnom!?
O posvemašnjem kaosu u zemljišnim knjigama i evidenciji o tome tko je čega vlasnik, svjedoči i primjer zgrade Socijalnog u Zadru. Hrvatski zavod mirovinskog osiguranja je objavio javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju nekretnine u centru Zadra, u Ulici Šimuna Kožičića Benje, na broju dva.
Cijela zgrada ima 2.566 kvadrata, koriste je ispostave HZMO i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, te Zadarska županija.
S tim što su nadležne službe Zadarske županije tek sada otkrile da je Županija i vlasnik prostora od 60-ak kvadrata u toj istoj zgradi za kojega dosada nisu znali niti su ga uopće mogli identificirati!