StoryEditorOCM
4 kantunaKONFERENCIJA

Zoran Đuroković: Zadarska županija do 2027. planira još dva sustava navodnjavanja kod Vranskog jezera vrijedna preko 41 milijun eura

Piše Priredio Zadarski.hr
9. listopada 2023. - 16:20

Suša je kod nas uobičajena i učestala klimatska pojava. S agronomskog stajališta suša je pojava kada biljka tijekom vegetacijske sezone nema na raspolaganju potrebnu količinu vode, što se posljedično odražava na rast i razvoj kulture, te smanjuje prinos. Ovisno o intenzitetu i duljini trajanja urodi raznih kultura mogu se smanjiti od 20 do 92 posto što rezultira elementarnu nepogodu. Nedostatak vode je najviše izražen u priobalnom dijelu, nešto je manji u istočnom, a najmanji u sjevernom dijelu Hrvatske. 

KONFERENCIJA

Konferencija "Navodnjavanjem do održive poljoprivrede", u organizaciji portala Zadarski.hr i Slobodne Dalmacije te pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskih voda, Zadarske županije, AGRRA-e i HBOR-a, održava se 10. listopada u Hotelu Kolovare u Zadru s početkom u 11 sati.

Panelisti su:

Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda

- Silvio Šimon, Ministarstvo poljoprivrede, načelnik Sektora za provedbu mjera

ruralnog razvoja

- Zoran Šikić, predstojnik Odsjeka za agroekologiju i zaštitu prirode Sveučilišta u Zadru

- Daniel Segarić, pročelnik Upravog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Zadarske županije

- Ivica Pintur, ravnatelj Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije AGRRA-e

- Jelena Peša, voditeljica Područnog ureda HBOR-a za Sjevernu Dalmaciju

U zadnjih tridesetak godina suša se u prosjeku javlja svake četvrte godine. U tim godinama evidentirane su prijave štete zbog suša u visini od 244 milijuna eura (2000. godine) do 347 milijuna eura (2012. godine). Od 2000. do 220. godine prijavljena je šteta od suše u visini 2 milijarde eura. Iz tih razloga na inicijativu lokalne i nacionalne politike i uz potporu stručne javnosti pokrenute su aktivnosti od strateškog planiranja, pripreme projekata do izgradnje infrastruktura s ciljem sustavne primjene navodnjavanja shodno potrebama i mogućnostima društva.

Navodnjavanje kao melioracijska mjera ima za cilj nadoknaditi nedostatak vode kako bi se osigurao biološki potencijal poljoprivredne kulture. Nedostatak vode u tlu za pojedine kulture osim klimatskih pokazatelja ovisi i o svojstvima tala, te razdoblju vegetacije. Tako se na primjer nedostatak vode u Vranskom polju, ovisno o kulturi u vegetacijskom razdoblju kreće od 104 mm (kupus, kelj) do 341 mm (paprika, krastavac) u prosječnoj godini, te od 173 mm za (kupus, kelj) do 463 mm (paprika, krastavac) u sušnoj godini.

image

Pokazatelj nedostaka vode za pojedine poljoprivredne kulture na Vranskom polju

Hrvatske Vode/

Provedba NAPNAV 2005-2023

Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama (NAPNAV), kojeg su izradili stručnjaci Agronomskog i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prihvatila je Vlada RH u studenom 2005. godine kao strateški dokument kojim su uspostavljeni temelji sustavnog razvoja hidrotehničkih melioracija u RH. Dugoročni cilj ovog projekta je izgradnja infrastrukture i primjena uzgojne mjere navodnjavanja na 65.000 ha poljoprivrednog zemljišta odnosno 6 posto obradivog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj. Kroz različite aktivnosti provedbe projekta obuhvaćeno je 113 lokacija, analizirane su mogućnosti razvoja navodnjavanja na skoro 160.000 ha poljoprivrednog zemljišta, a od 2005. do konca 2022. godine u realizaciju NAPNAV-a uloženo je 242.843.000 eura.

Projekt je financiran većim dijelom iz Državnog proračuna i iz izvornih sredstava Hrvatskih voda preko Plana upravljanja vodama, a od 2018. godine uglavnom preko Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014-2020.

Nakon detaljnih analiza tehničke izvedivosti i ekonomske isplativosti pokrenuto je 65 projekata na 41.246 ha procijenjene vrijednosti 577.117.000 eura. Do sada je kroz NAPNAV izgrađeno 28 novih sustava navodnjavanja (16.937 ha), a 9 sustava je djelomično ili potpuno sanirano (3.987 ha) što ukupno iznosi 20.924 ha poljoprivrednog zemljišta u što su uložena 148.413.077,60 eura. Pored toga kroz NAPNAV je izgrađen Dovodni melioracijski kanal za navodnjavanje Biđ-bosutskog polja vrijednosti 66.167.628,91 eura. Kanal s crpnom stanicom (5 m/s) na Savi predstavlja ključni hidrotehnički objekt za razvoj navodnjavanja na području Biđ-bosutskog polja.

image

Uglaganje u sustave navodnjavanja po godinama

Hrvatske Vode/

U srpnju ove godine potpisan je ugovor o izgradnji još jednog sustava za navodnjavanje (Proširenje SN Gat u Osječko-baranjskoj županiji na 468 ha poljoprivrednog zemljišta). Vrijednost ugovorenih radova i stručnog nadzorna iznosi 3,31 milijuna eura s planiranim rokom završetka radova do konca 2024. godine.

Pripremljena su još tri projekta (Projekt zaštite od zaslanjenja tala i voda u dolini donje Neretve, SN Petrovija kod Umaga i SN Dalj u Osječko-baranjskoj županiji sa svim dozvolama i studijama (3.277 ha, vrijednosti 104.341.821,41 eura). U visokoj fazi pripreme su 23 projekta na dodatnih 16.577 ha, planske vrijednosti 250.000.000 eura.

Pored sustava javnog navodnjavanja, koji su financirani iz javnih sredstava, u Hrvatskoj su građeni i privatni sustavi navodnjavanja, prema stručnoj procjeni, na preko 16.000 ha zemljišta, pa se može zaključiti kako je danas u Hrvatskoj moguće navodnjavati preko 37.000 ha poljoprivrednog zemljišta što predstavlja skoro 3,5 posto obradivog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj.

Stanje projekata na području Dalmacije

Sve četiri dalmatinske županije, a pogotovo priobalni dio i otoci, su izrazito deficitarni s vodom. Izuzetak su Sinjsko polje i dolina donje Neretve. Stoga su projekti izrazito zahtjevni s aspekta osiguranja vode za navodnjavanje. U većini slučajeva potrebno je planirati i graditi mikroakumulacije s geomembranama za osiguranje vodotjesnosti. Posljedično dolazi do relativno velikih investicijskih troškova te je izgradnja takvih akumulacija uvjetovana ekonomskom isplativošću.

image

Realizirani projekti sustava navodnjavanja na području Dalmacije

Hrvatske Vode/

Na području Dalmacije do sada je izgrađeno šest novih sustava javnog navodnjavanja (1.427 ha) u što je uloženo 22.273.000 eura od čega:

- četiri sustava u Zadarskoj županiji (SN Baštica 1. faza, SN Baštica 2. faza, SN Donja Baštica i SN Lišansko polje) na ukupno 818 ha poljoprivrednog zemljišta, vrijednosti preko 9.406.651 eura

- jedan sustav u Šibensko-kninskoj županiji (SN Donje polje-Jadrtovac) na 297 ha uglavnom vinograda, vrijednosti 9.661.000 eura

- jedan sustav u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u dolini donje Neretve (SN Glog, 312 ha, u koji je uloženo 3.205.000 eura).

Od navedenih šest sustava SN Baštica 1. faza financiran je iz nacionalnih sredstava (Državni proračun), a ostalih 5 sustava financirano je kroz Program ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020.

Od 2005. do 2011. godine kroz NAPNAV je uloženo 2.906.000 eura u djelomičnu sanaciju postojećih sustava navodnjavanja (Vransko polje – Jankolovica, Sinjsko polje, Imotsko-bekijsko polje, Rastok i Donja Neretva) što je omogućilo nastavak korištenja postojećih melioracijskih sustava na 2.472 ha.

Planirane aktivnosti na provedbi NAPNAV-a u Dalmaciji do 2027.g.

U 2022. godini donesen je Strateški plan zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.–2027. g. (SP ZPP 2023-2027) unutar kojeg su alocirana sredstva za financiranje sustava javnog navodnjavanja u visini 72 milijuna eura. Natječaj za potporu (dodjelu sredstava) Ministarstvo poljoprivrede planira za 2024. godinu. Uvjeti prihvatljivosti i iznosi financiranja ostaju isti kao i kod Programa ruralnog razvoja 2014-2020.

Kad govorimo o planovima Zadarska županija priprema dva velika projekta u Vranskom polju: SN Gorčine, 982 ha, planske vrijednosti 24.885.000 eura i SN Malo blato, 434 ha, planske vrijednosti 16.590.000 eura. Za svaki sustav predviđena je izgradnja mikro-akumulacije koje se pune iz sliva vodotoka Kotarka i Latelarnog kanala (mikroakumulacija Gorčine – 2.240.000 m3 i mikroakumulacija Malo blato – 1.300.000 m3 korisnog volumena)

image

Projekti navodnjava u pripremi na području Dalmacije

Hrvatske Vode/

Dubrovačko-neretvanska županija namjerava sljedeće godine prijaviti dva projekta na financiranje kroz SP ZPP 2023-2027: SN Koševo-Vrbovci (595 ha) planske vrijednosti 8.295.000 eura na području grada Metkovića i SN Čarsko polje na Korčuli (166 ha), planske vrijednosti 9.954.000 eura. Projekt na Korčuli oslanja se na vodu iz podzemlja koja bi se tijekom godine akumulirala u mikro-akumulaciju korisnog volumena 220.000 m3 i koristila za navodnjavanje tijekom vegetacijske sezone.

Splitsko-dalmatinska županija priprema projekt SN Bunina (108 ha) planske vrijednosti 2.488.000 eura

Pored toga Hrvatske vode su pripremile Projekt zaštite od zaslanjenja tala i voda u dolini donje Neretve. Realizacijom ovog projekta omogućit će se navodnjavanje polja na području grada Opuzena (1887 ha)

Upravljanje sustavima javnog navodnjavanja

Sustavi javnog navodnjavanja u nadležnosti su jedinica lokalne (regionalne) samouprave. Krajnji korisnici sustava sa županijama potpisuju ugovore o korištenju sustava, a županije godišnjim odlukama utvrđuju visinu naknade za navodnjavanje. Iz naknade za navodnjavanje županije pokrivaju operativni troškovi rada sustava, a to su: troškovi upravljanja, rada i održavanja. Kroz studije izvodljivosti koje Hrvatske vode pripremaju za svaki projekt procijenjeni su operativni troškovi rada, održavanja i upravljanja sustava.

image

Sustav navodnjavanja Jadrtovac

Hrvatske Vode/Slobodna Dalmacija

Troškovi upravljanja i održavanja sustava su fiksni troškovi, naplaćuju se po površini proizvodne parcele (€/ha), a obveznici plaćanja fiksnih troškova su svi korisnici zemljišta unutar obuhvata sustava javnog navodnjavanja i kreću se između 50 i 130 €/ha ovisno o zahtjevnosti sustava.

Varijabilni troškovi su troškovi rada sustava (utrošak električne energije, naknada za korištenje voda) i kreću se od 5 do 15 centi/m3 potrošene vode koja se očitava na brojilu krajnjeg korisnika. Varijabilni troškovi ovise uglavnom o cijeni električne energije i visini dizanja vode na crpnoj stanici. Iznimka je SN Červar Porat-Bašarinka u Istarskoj županiji gdje se punjenje akumulacije oslanja na javnu vodoopskrbu u van vegetacijskom razdoblju od studenog do ožujka sljedeće godine, pa je varijabilni trošak koji uključuje i cijenu nabave vode preko 30 centi.

Županije mogu poslove upravljanja sustavima povjeriti licenciranim tvrtkama sukladno Zakonu o vodama ili javnim isporučiteljima vodnih usluga sukladno Zakonu o vodnim uslugama.

Korištenje sustava javnog navodnjavanja

U pripremu i realizaciju projekata navodnjavanja ulažu se znatna javna sredstva i država opravdano očekuje povrat ulaganja kroz stabilizaciju i konkurentnost poljoprivredne proizvodnje i povećanje produktivnosti. S druge strane zbog usitnjenosti poljoprivrednih parcela, visokih troškova ulaganja na parceli, dugog razdoblja povrata ulaganja, slabe poslovne povezanosti poljoprivrednika, nedostatka znanja i mehanizacije i loše demografske strukture krajnji korisnici i dalje uzgajaju kulture niske dohodovne vrijednosti i s oprezom i nepovjerenjem se odlučuju na korištenje sustava.

Iz analize korištenja izgrađenih sustava javnog navodnjavanja može se zaključiti kako se sustavi djelomično koriste, neki u većem a neki u manjem opsegu, ali je također zamjetno kako se stupanj korištenja iz godine u godinu povećava. Pozitivan primjer su sustavi javnog navodnjavanja u Virovitičko-podravskoj županiji.

image

Sustav navodnjavanja Jadrtovac

Hrvatske Vode/Slobodna Dalmacija

Projekt zaštite od zaslanjenja tala i voda u dolini donje Neretve

Kroz Operativni program konkurentnosti i kohezije RH za razdoblje 2021.-.2027. planirana su sredstva za realizaciju „Projekta zaštite od zaslanjenja tala i voda u dolini donje Neretve“. Ovaj projekt, kao mjera zaštite od zaslanjenja područja doline donje Neretve, obuhvaća izgradnju mobilne pregrade na rijeci Neretvi, kao fizičke barijere prodoru „klina“ zaslanjene vode uzvodno od brane, te izgradnju sustava kojim će se „slatka voda“ putem crpne stanice, mikro-akumulacije i tlačne distribucijske mreže dovesti do poljoprivrednih površina te na taj način omogućiti ispiranje soli iz gornjeg površinskog sloja tla (rizosfera), a ujedno omogućiti navodnjavanje poljoprivrednih kultura svježom nezaslanjenom vodom. Na taj način doći će do poboljšanja stanje površinskih i podzemnih voda u dolini rijeke Neretve, te će se smanjiti zaslanjenost tla.

Provedba ovog projekta planirana je kroz dvije faze.

- Izgradnja mobilne pregrade na rijeci Neretvi

- Izgradnja tlačne distributivne mreže za transport nezaslanjene vode na 1.887 (+312) ha poljoprivrednih površina

Ishođeno je svih šest građevinskih dozvola, riješeni su imovinsko-pravni odnosi, izrađeni izvedbeni projekti i pripremljena dokumentacija o nabavi.

U tijeku je provođenje novog postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš i glavna ocjena utjecaja na ekološku mrežu sukladno EU direktivama, kao i ažuriranje Studije izvodljivosti, a sve u sklopu pripreme i prijave projekta na financiranje kroz OPKK 2021-2027. Procijenjena vrijednost investicije iznosi 73,5 milijuna eura.

image

Akumulacija Lišansko polje

Hrvatske Vode/Slobodna Dalmacija

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014-2020

Projekti navodnjavanja su do 2017. godine uglavnom financirani iz nacionalnih sredstava (državni proračun, izvorna sredstva Hrvatskih voda i proračuni jedinica područne (regionalne) samouprave. Od 2018. godine priprema projekta se i dalje financira iz nacionalnih sredstava putem Plana upravljanja Hrvatskih voda, a izgradnja uglavnom kroz nacionalni Program ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020., te prijelazno razdoblje 2021.-2022. putem tipa operacije 4.3.1. „Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja“. Kroz Program ruralnog razvoja alocirana su sredstva u visini preko 107 milijuna eura za financiranje izgradnje sustava javnog navodnjavanja, od čega 85 posto sredstava se osigurava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a 15 posto iz Državnog proračuna RH.
Korisnici ove mjere su jedince područne (regionalne) samouprave.
Visina potpore iznosi 100 posto prihvatljivog troška. U ovoj mjeri je i PDV prihvatljiv trošak.
Hrvatske vode su zadužene za tehničku pomoć jedinicama područne (regionalne) samouprave za pripremu i provedbu projekata.
Agencija za plaćanje (APPRRR) je kroz dosadašnja tri natječaja prihvatila financiranje 18 projekata na 7.457 ha poljoprivrednog zemljišta, te odobrila sredstva u visini 93,01 milijuna eura).
Zaključno iz nacionalnog Programa ruralnog razvoja od 2018. godine do danas završeni su radovi na izgradnji 17 sustava javnog navodnjavanja (6.989 ha), u što je uloženo 82.592.740 eura. U srpnju 2023. godine zaključeni su ugovori o radovima i uslugama na izgradnji SN Gat 2. faza (468 ha). Vrijednost sekundarnih ugovora iznosi 3.614.747 eura;

03. studeni 2024 23:34