Naoružani ekstremisti ili tek branitelji svoje zemlje? Evo što trebate znate o kontroverznoj ukrajinskoj pukovniji ‘Azov‘

Lučki grad Mariupolj na jugoistoku Ukrajine postao je jedno od najvećih bojišta u ruskom ratu protiv Ukrajine. Tamo se bori i sporna pukovnija "Azov". Detalje o njoj donosi DW.

Ukrajinski nacionalisti koji govore ruski

Sjedište pukovnije "Azov" je u Mariupolju. Ona je u sastavu Nacionalne garde i stoga podređena Ministarstvu unutarnjih poslova. Ima reputaciju jedne od najpoznatijih, posebno dobro obučenih, ali i jedne od najkontroverznijih jedinica. "Azov" su naime osnovali ultranacionalisti, a njezino postojanje Rusija, između ostalog, navodi kao izgovor za svoj rat protiv Ukrajine.

"Azov" je formirana u svibnju 2014. godine kao dobrovoljački bataljun u gradu Berdjansku, također na Azovskom moru. Neki borci su ranije igrali ulogu u protestima opozicije u Kijevu kao dio takozvanog "Desnog sektora", neznatne, ali aktivne grupe ukrajinskih desničarskih ekstremista. Jezgra potječe iz istočne Ukrajine, govori ruski i prvobitno se zalagala za jedinstvo istočnoslovenskih naroda: Rusa, Bjelorusa i Ukrajinaca. Neki su došli s nogometne huliganske scene, drugi su bili aktivni u marginalnim nacionalističkim krugovima. 

Sergey Bobok/AFP

"Azov" je od početka bila sporna i zbog svog grba, takozvanog "vučjeg anđela", koji podsjeća na izduženi kukasti križ, no za koji pripadnici pukovnije kažu da ga ne treba shvatiti kao simbol nacističke Njemačke, već kao stilizirana slova N i I, što označava "nacionalnu ideju".

- Vučji anđeo ima radikalnu desničarsku konotaciju, to je paganski simbol koji su koristili i SS-ovci - kaže Andreas Umland, stručnjak iz Stockholmskog centra za istočnoeuropske studije, u intervjuu za DW. 

- U Ukrajini, međutim, stanovništvo to ne vidi kao fašistički simbol - dodaje Umland.

Podjela na vojni i politički dio

Osnivač i vođa "Azova" bio je Andrij Bilecki, 42-godišnji apsolvent povijesti na Nacionalnom sveučilištu u Harkovu, u istočnoj Ukrajini. Godinama je bio aktivan na desno-ekstremističkoj sceni.

AFP

U ljeto 2014. godine "Azov" je bio umiješan u ponovno osvajanje Mariupolja na strani proruskih separatista. Djelovao je kao pukovnija od jeseni 2014. godine, a prema pisanju medija imao je oko 1.000 boraca prije izbijanja rata i vlastitu artiljeriju i tenkove. Tada je kijevska vlada odlučila ultranacionaliste integrirati u državne strukture.

2015. i 2016. pojavio se jedan pokret, političko krilo "Azova". Bilecki podnosi ostavku s mjesta zapovjednika i zajedno s bivšim borcima osniva političku stranku "Nacionalni korpus", koja, međutim, nije zabilježila nikakav izborni uspjeh.

Bilecki je tada ipak ušao u parlament zahvaljujući direktnom mandatu, ali od izbora 2019. više nije zastupnik. A od početka ruske invazije, kako je sam izjavio, bori se na bojišnici kod Kijeva.

Obuka za strane desničarske ekstremiste

Umland kaže da je mit o "Azovu" nastao i zbog ruske propagande. Bilo je optužbi za pljačku i nedolično ponašanje tijekom rata protiv mnogih dobrovoljaca 2014. godine, uključujući i borce "Azova”.

O pukovniji su nebrojeno puta pisali zapadni novinari. Pritom se ona uvijek pokušavala distancirati od optužbi za rasizam i radikalni nacionalizam - s umjerenim uspjehom. U američkom Kongresu 2019. godine postojala je inicijativa da se pukovnija klasificira kao "teroristička organizacija". Međutim, to se nije dogodilo.

U jednom televizijskom intervjuu Bilecki je demantirao izvještaje da je pukovnija obučavala tisuće muškaraca iz inozemstva, uključujući i one sa Zapada. Govorio je o nekoliko stotina, od kojih su se neki obučavali za "ratne liječnike".

Činjenica je da „Azov” godinama održava kontakte s desničarskom ekstremističkom scenom u inozemstvu. Imala je kontakte i u Njemačkoj, navodi se u odgovoru savezne vlade na upit Zastupničkog kluba Ljevice.

Andreas Umland navodi važnu razliku između "Azova" i desničarskih ekstremističkih struktura na Zapadu: "Mi obično smatramo desničarski ekstremizam nečim opasnim što može dovesti do rata". U Ukrajini je bilo obrnuto.

Prema Umlandu, rat je doveo do uspona i transformacije "Azova” od marginalne skupine (Kameradschaft) u politički pokret. Međutim, njihov utjecaj u društvu je precijenjen. Trenutno je samo ruska propaganda zainteresirana za "Azov" u tom smislu. Za većinu Ukrajinaca, ovo su samo borci koji brane svoju zemlju od nadmoćnog napadača, navodi DW.