Ni korona nije omela gomilanje novih državnih kadrova; doznajemo gdje su se najviše ‘uhljebljivali‘

Pandemija, kriza i inflacija nisu omele bujanje zaposlenih na državnom proračunu, u općinama, gradovima i županijama te poduzećima i institucijama na njihovim proračunima.

Krajem pretprošle godine zapošljavali su 337 tisuća ljudi, njih 25 tisuća više nego u godini ranije i 34 tisuća više nego u 2019. godini. Broj zaposlenih kod poduzetnika nije se uspio vratiti na razine prije izbijanja pandemije, oni nisu kao središnja i lokalne razine vlasti uspjeli povećati broj zaposlenih za 11 posto, njima se broj radnika srušio za 5000 ljudi na 964.742 radnika.

Na svaka tri zaposlena kod poduzetnika dođe po jedan čovjek koji radi u javnom sektoru i ne mora lijegati u krevet razmišljajući o sigurnosti posla i plaće onako kako to razmišljaju mnogi u privatnom sektoru. Isto vrijedi i za njihove poslodavce i vlasnike tvrtki koji moraju igrati i opstati na tržištu, za razliku od ministara, župana, gradonačelnika, direktora raznih javnih i komunalnih poduzeća kojima presude uglavnom izbori.

Svaki treći radi za državu

Od 1,3 milijuna ukupno zaposlenih u Hrvatskoj preklani je, prema podacima koje je objavila Financijska agencija (Fina), gotovo četvrtina radila kod proračuna i proračunskih korisnika ili u općinama, gradovima, županijama, središnjoj državi, ministarstvima, zavodima, upravama, kliničkim bolničkim centrima, centrima za socijalnu skrb, školama, učilištima, sveučilištima, muzejima, kazalištima...

Ipak, broj od 337 tisuća ljudi nije ukupan broj radnika u zemlji koji imaju državnog poslodavca, treba im dodati još najmanje 94 tisuće ljudi koji rade kod poduzetnika, odnosno tvrtki u isključivo državnom vlasništvu. Tada bismo došli do podatka o 431 tisuću zaposlenih u zemlji koji imaju državnog poslodavca što je trećina svih zaposlenih u zemlji.

Neki ekonomisti će kazati da toj brojci treba još dodati poduzeća u kojima država ima značajne udjele kao i poduzeća koja bez narudžbi iz državnog sektora na otvorenom tržištu ne bi opstala. Ukazuju da država ima veliki utjecaj na domaće gospodarstvo jer direktno kontrolira oko 1400 poduzeća, a indirektno oko 1800 poduzeća, naročito velikih, pa državna ekonomija utječe na polovinu svih radnih mjesta u zemlji. Ima i ekonomista koji domaću ekonomiju opisuju kao hibrida tržišnih i državnih poduzeća, smatrajući da država, odnosno politika, ima preveliku moć u svojim rukama.

Svaki poduzetnik zapošljava prosječno po 6,7 ljudi, što je znatno manje od 88,5 zaposlenih koliko ih prosječno dođe po svakoj općini, gradu, županiji, središnjem proračunu, ustanovama i institucijama koje su na njihovim proračunima.

Najveći broj proračunskih korisnika i zaposlenih imao je Zagreb gdje je u 2021. godini bilo sjedište 559 proračunskih korisnika s gotovo 153 tisuće zaposlenih kojih je bilo 17.500 ljudi više nego u predpandemijskoj godini.

Velika koncentracija rezultira golemim prosječnim brojem od po 273 zaposlenih po svakoj od tih zagrebačkih adresa.

Split ukorak do Zagreba!

Splitsko-dalmatinska županija je druga u Hrvatskoj s 379 proračunskih korisnika i gotovo 26 tisuća zaposlenih ili 68 po svakom korisniku. I u toj je županiji u javnom sektoru bilo više zaposlenih nego u godini prije pandemije no taj je broj rastao skromnije nego u Zagrebu, za 3294 ljudi. Proračunski korisnik s najviše zaposlenih u Gradu Zagrebu je KBC Zagreb s 5830 zaposlenih, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji KBC Split s 3748 zaposlenih.

Svaki treći od 144 tisuće poduzetnika u Hrvatskoj ima sjedište u Zagrebu i zapošljavaju gotovo 371 tisuću ljudi ili 38 posto svih zaposlenih kod poduzetnika. Brojem poduzetnika i zaposlenih slijedi Splitsko-dalmatinska županija s gotovo 16 tisuća poduzetnika i 81 tisućom zaposlenih. No, ni Zagreb ni Splitsko-dalmatinska županija nisu vodeći prosječnim brojem zaposlenih po poduzetniku.

Zagreb ima 7,7 zaposlenih po poduzetniku, a pet zaposlenih Splitsko-dalmatinska županija. Vodeća prema tom pokazatelju preklani je bila Varaždinska županija koja ima 9,9 zaposlenih po poduzetniku, a Boxmark leather s 2133 radnika zapošljava najviše ljudi u toj županiji.

Druga je Koprivničko-križevačka županija s devet zaposlenih po poduzetniku, a Podravka zapošljava najviše ljudi u toj županiji, njih 3127. Najmanji broj zaposlenih po poduzetniku od 4,4 zaposlena imaju Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija, slijede ih s 4,6 zaposlena Zadarska i Šibensko-kninska te i Ličko-senjska županija s 4,9 zaposlena po poduzetnika.