Navodno nema osobe koja ne "pada" na trikove i marketinška lukavstva kozmetičke industrije – osim ako nije kreator tih trikova – a da toga ne mora ni biti svjesna. Na primjer, prodaja jedne vrste paste za zube dvostruko je porasla nakon što je dobila novu ambalažu koja se sjajila i svjetlucala. Ljudi jednostavno više vole sjaj i blještavilo, i to je iskorišteno (i) u ovom slučaju. Prodaja druge marke paste za zube naglo je porasla nakon što joj je prošireno "grlo" na tubi, i to inicijalno ne kao marketinški trik, nego kao reakcija na žalbe potrošača da pasta "slabo izlazi". A upute na šamponima za kosu kako ga je potrebno dvaput nanijeti da bismo imali sjajnu i podatnu kosu postale su nezaobilazno pravilo, iako bez razloga – dovoljno je šamponirati jednom. I potrošiti upola manje šampona nego što bi proizvođač htio - piše Slobodna Dalmacija.
Obavijesti na ambalaži
Različite udruge za zaštitu potrošača, zaštitu okoliša, udruge koje se bave raskrinkavanjem "prljavih tajni" kozmetičke industrije, proizvođači organske kozmetike itd. upozoravaju na najčešće trikove kojima proizvođači kozmetičkih proizvoda šire i obnavljaju populaciju korisnika njihovih proizvoda.
Greg Starkman, vlasnik američke kompanije Innersense Organic Beauty, kaže kako je dobar marketing ravan mađioničarskom izvođenju dobroga trika. Obmana potrošača je, na primjer, naznaka da se proizvod sastoji od 100 posto prirodnih sastojaka, zbog čega se automatski pretpostavi da je proizvod 100 posto prirodan – a nije. Stoga bi se potrošači trebali potruditi i pogledati što sve piše na proizvodu koji kupuju. Jedan od trikova na koje upozorava Starkman je koristiti sasvim mala slova za informacije koje se po zakonu moraju objaviti, računajući da ih kupci neće imati vremena ni volje čitati. Puno većim slovima na pakiranju se često uočljivo naznači da je proizvod bez sulfata, silicija, parabena, alkohola… S takvim obavijestima na ambalaži stvara se dojam da je proizvod sasvim bez štetnih sastojaka, čist i siguran, iako i dalje može sadržavati razne štetne sastojke – petrokemijske spojeve, smole, silikone itd. Uljuljkani u ono čega nema, ne pratimo čega ima.
Trik je i kad proizvod ide u paru, recimo šampon i regenerator. Na jednome je artiklu naznačeno da je bez silicija, na drugome da je bez sulfata. Kupac dobiva dojam da je cijeli set bez sulfata i silikona, ali nije – što jedan nema, drugi ima.
Jedan od najkorištenijih marketinških trikova je angažirati celebrityje koji su, eto, lijepi i njegovani zahvaljujući proizvodima koje reklamiraju (i koje oni, navodno, najčešće ne koriste, o čemu ne smiju govoriti dok su pod ugovorom). To stvara dojam da i mi možemo biti jednako lijepi i njegovani kao najpoznatije osobe na svijetu (iako je najvažniji kozmetički proizvod koji koriste pri reklamiranju – Photoshop).
Vječna mladost
Kreme protiv bora najčešće reklamiraju žene toliko mlade da nisu stigle dobiti bore, što šalje poruku da uz neki proizvod možemo biti vječno mladi i lijepi – a na vječnu mladost i ljepotu ljudi lako "padaju".
U reklamnim kampanjama za šampone ili boju za kosu kompanije uvijek angažiraju žene s nestvarno lijepom, dugom, gustom, sjajnom i ravnomjerno obojenom kosom – kakvu ćemo, jasno, i mi imati, samo treba uporno i vrijedno koristiti reklamirani proizvod. No, poznavatelji upozoravaju da se uvijek negdje može pronaći napomena kako su za tu prigodu "korištene ekstenzije". U Velikoj Britaniji je prije nekoliko godina stopirana reklama s Natalie Portman za Diorovu maskaru jer su glumici naknadno digitalnom obradom trepavice produžene i savinute, što je britansko nezavisno regulatorno tijelo Advertising Standards Autority (ASA) proglasilo obmanom kupaca.
Trik je, na koncu, kad se za neki proizvod kaže da je njegovu djelotvornost potvrdilo 87 posto (ili koliko već) ispitanih žena. No takva tvrdnja uvijek ide uz napomenu ispisanu najsitnijim mogućim slovima kako se radi o pet, 10 ili 15 – svakako vrlo malom broju – žena i njihovu vlastitom doživljaju poboljšanja.