Nevrijeme i izrazito niske temperature, neuobičajene za početak travnja, pričinile su velike štete zadarskom poljodjelstvu. Prvi podaci pokazuju da će one biti značajne, osobito za koštičave kulture. Drugim riječima, trešanja ovoga proljeća neće biti „niti za lijek”, a moguće je da će biti oštećene i još neke kulture, doznajemo od Gordane Dragun, voditeljice Poljoprivredno-savjetodavne službe Zadar.
- Bit će velikih šteta osobito na koštičavom voću. Trešnja je u punom cvatu, a temperature su bile ispod nule, jutros doznajemo do minus četiri, čak i minus pet. U cvatnji trešnja stradava već i na minus dva, tako da će štete na žalost biti, mada se to u ovom trenutku još ne može procijeniti stoposto, ali vrlo je vjerojatno da ćemo biti željni trešanja ove godine – doznajemo od Dragun.
Najviše su stradale kulture na benkovačkom području, Smilčić, Nadin, Popovići... gdje se nalazi i najviše voćnjaka. Prizori su ružni za vidjeti, s puno cvjetova „sprženih” ledom. Ako nešto i ostane, eventualno ono što je bilo zaštićeno, bit će to vrlo male količine. Situacija će se bolje znati u ponedjeljak kad će se obaviti izvod čitavog područja kako bi se utvrdile razmjeri šteta, ne samo na trešnjama, već i na marelicama i drugim kulturama.
- Puno je poljoprivrednika pokušalo paljenjem vatri u voćnjacima ublažiti stradavanje. Neki su pokušali i praznim atomizerima voziti kroz voćnjake i „tjerati” mraz strujanjem zraka. Koliko su uspjeli ne možemo znati prije ponedjeljka. Najbolje će proći oni koji su slušali prognozu, a prognoze su bile vrlo točne, pa su tretirali nasade aminokiselinama koje ipak pripreme biljku na stres čime postanu manje osjetljive na niske temperature. Koliko je sve skupa bilo učinkovito doznat ćemo idućeg tjedna – dodaje Dragun.
Dobra je vijest da na maslinama vjerojatno neće biti šteta, njima čak niže temperature pogoduju prije kretanja u intenzivnu vegetaciju, dok će u vinogradima doći do retrovegetacije gdje su stradali. Prvi listići koji su izbili, a koje je uništio led, zamijenit će novi. Loza još nije u fazi kad ima zametke grozdova vani, tako da većih šteta u vinogradima ne bi trebalo biti, oporavit će se lako. Posađeni krumpiri također su dosta stradali. Nešto će se oporaviti, vjerojatno će doći do retrovegetacije kao i kod vinove loze, međutim pitanje je hoće li prinosi biti stopostotni ili ipak nešto slabiji.
O proglašenju elementarne nepogode još nema odluke, ali čak i da se proglasi, slaba je to utjeha (i financijsko obeštećenje) poljoprivrednicima.
- Svi imaju mogućnost osiguranja nasada javljanjem na Mjeru 17 koja pokriva veliki dio osiguranja. Mi ih uvijek potičemo na to, jer na taj način uvijek dobiju puno više nego kad se proglasi elementarna nepogoda. I ova vremenska nepogoda pokazala je da je osiguranje nasada ipak najsigurniji način prevladavanja šteta koje nastanu – zaključuje Gordana Dragun.