Valentin Dujmović ne krije da se lokalne komunalne tvrtke i Hrvatske vode međusobno gledaju "sa zadrškom". Uostalom, bio je na obje strane. Prije dolaska u Hrvatske vode, gdje je zamjenik generalnog direktora, bio je direktor Vodovoda Dubrovnik, zbog čega kaže da mu "nije bilo lako uklopiti se u poglede Hrvatskih voda" - piše Slobodna Dalmacija.
Zato kaže: "Danas na komunalne tvrtke gledam značajno drugačije i nastojim biti na raspolaganju svakom direktoru komunalca i svakom gradonačelniku, a posebnim fokusom na EU projekte i povlačenje bespovratnog novca iz EU koji nam je na raspolaganju. Zapravo, držim da mi je upravo to iskustvo vođenja komunalne tvrtke i detaljno poznavanje problematike pomoglo da mogu što kvalitetnije raditi ovaj posao". A mi, kad su već u pitanju EU projekti, odmah na početku pitamo za Dalmaciju. Koji su to projekti u Dalmaciji čija se realizacija očekuje uskoro?
- Među projektima za koje su potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava su projekti Šibenik, Nin-Privlaka-Vrsi i Betina-Muter, ukupne vrijednosti oko 840 milijuna kuna. Već su aplicirani ili se uskoro očekuje aplikacija za dodjelu bespovratnih sredstava, meni je draži izraz "bespovratnog novca", i to za projekte: naravno, meni srcu blizak Dubrovnik, potom Sinj, Kaštela-Trogir, Split-Solin, Imotski, Zadar, Trilj-Otok, Jelsa-Vrboska-Stari Grad, Metković i Ploče, ukupne vrijednosti približno 5,4 milijarde kuna. Za sve ove projekte u 2019. očekujemo raspisivanje natječaja za izvođenje radova.
Projekti u pripremi, odnosno oni kojima nedostaje još malo do pune spremnosti i čije natječaje možemo očekivati u 2020. ili 2021. godini su: Biograd, Vir, Preko-Kali, Blato-Smokvica-Brna, Vela Luka, Vodice-Tribunj (II faza), Dugi rat, Omiš, Pirovac-Tisno-Jezera, Rogoznica, Makarska, Pašman-Tkon, zasebni projekt vodoopskrbe Zadar, sve u vrijednosti oko 3,3 milijarde kuna.
U skupinu započetih projekata ili novih projekata koji će se financirati od 2021. nadalje, kako budu spremni s dozvolama i drugom dokumentacijom, spadaju Orebić, Primošten, Korčula, Lumbarda, Janjina, Župa dubrovačka, Makarsko primorje, Zadarsko zaleđe sa aglomeracijama uz Karinsko, Novigradsko more i podvelebitski kanal, Pag-Povljana-Kolan, Brač, Hvar, Muć, Marina-Vinišće, Bilice, Ugljan, Opuzen i Cavtat.
Samo izrada studijsko-projektne dokumentacije za navedene projekte iznosit će blizu 100 milijuna kuna, dok će se vrijednost radova zasigurno iskazivati u milijardama kuna. Ne treba zaboraviti niti vodoopskrbne projekte kao što je uređaj za kondicioniranje pitke vode Jadro, odnosno pročistač vode za piće, na kojemu splitski vodovod već radi, o čime su već govorili u medijima, a koji se može financirati iz EU fondova. I tu je potrebna priprema projektne dokumentacija pa apliciranje... Možemo reći da će se Dalmacija, počevši već od projekata koji su u tijeku pa do 10 godina poprilično prekopati, čime će se riješiti najvažniji komunalni problem odvodnje i vodoopskrbe s ogromnim iskorakom i u očuvanju prirode, naših rijeka i mora...
Koji su drugi značajni projekti Hrvatskih voda u ovom dijelu Hrvatske?
- Projekt "Donja Neretva" - sanacija štete zaslanjenja tala te sprječavanje zaslanjenja je jedan od projekata koji je započet prije nekoliko godina, ali zbog žalbi na lokacijsku dozvolu tek u drugoj polovici 2018. mogli smo mu se značajnije posvetiti, odnosno ponovno ga aktivirati. Vrijednost "Donje Neretve" iznosi preko 500 milijuna kuna, a ne treba niti zaboraviti značaj kakav će projekt imati na dolinu Neretve. Trebamo biti ponosni i na naše vodoistražne radove, posebno na našim otocima.
Osobno mislim da svako novo izvorište ima ogroman značaj, posebice ako se nalazi na otoku. Pokrećemo i projekt navodnjavanja na otoku Korčuli, ove godine idemo s anketom koja bi nam dala informaciju o interesu poljoprivrednika, a iza toga možemo nastaviti s pripremom dokumentacije. Iznimno puno se radi na području cijelog VGO-a Split, od Zadra do Konavala, Hrvatske vode daju ogroman doprinos posebno općinama koje same nisu u stanju financirati veće komunalne projekte.
Od navodnjavanja do klizišta
Još uvijek neka manja mjesta nemaju vodoopskrbu, što poduzimate po tom pitanju?
- U 2019. pokrećemo pripremu niza vodoopskrbnih projekata koji će u narednih nekoliko godina riješiti i većinu problema koje spominjete. Trenutno imamo priliku većim dijelom povući novac iz EU fondova i tako riješiti sve naše komunalne probleme uključujući vodoopskrbu. Sami to ne bismo lako napravili, trajalo bi značajno duže, zato se baš svi trebamo maksimalno angažirati oko povlačenja novca.
Kakav je omjer financiranja, EU, jedinice lokalne samouprave, Hrvatske vode?
- Postoci variraju od 2 do 3 posto gore ili dolje, ali uobičajeni omjer je 70% EU, 20% Hrvatske vode i RH dok tek 10% otpada na jedinice lokalne samouprave, gradove i općine. Dakle, pitanje je hoćemo ikada više imati ovakvu priliku i zato, ponavljam, moramo se tome posvetiti potpuno i bez zadrške.
Za Dalmaciju je nadležan VGO Split, kakva je suradnja s njima?
- VGO Split jako dobro odrađuje dio posla koji im je povjeren. Moram se našaliti i reći da se za vrijeme dok sam bio direktor Vodovoda Dubrovnik s trenutnom direktoricom VGO-a Split Irinom Puticom, koja je tada ispred HV vodila jedan projekt u Dubrovniku, nisam baš najbolje slagao. Ali mogu reći da je suradnja sad nešto bolja. No, ovdje nije bitno voli li se netko ili ne, nego kakvi su rezultati, a kad govorimo o VGO-u Split, rezultati su zadovoljavajući.
Građani plaćaju razne naknade Hrvatskim vodama. Što radite s našim novcem?
- Da, to je vječno pitanje i dobro da ste ga postavili. Hrvatske vode u prvom redu rade na uređenju voda i zaštiti od štetnog djelovanja voda što uključuje redovne i izvanredne obrane od poplava... Sjetite se samo Karlovca prošle godine... Tu je i održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, gradnja i održavanje nasipa, održavanje vodotoka, skrb o strateškim zalihama voda, vodoistražni radovi, sufinanciranja gradnje javne vodoopskbe i odvodnje.
Hrvatske vode upravljaju i projektima navodnjavanja, odnosno, pripremaju projekte u suradnji s jedinicama regionalne samouprave, a od 2019. Hrvatske vode sufinanciraju i sanacije klizišta. Ovo su samo neke od bitnijih djelatnosti Hrvatskih voda, a ne treba zaboraviti niti da Hrvatske vode sudjeluju u sufinanciranju spomenutih EU projekata. Hrvatske vode uistinu imaju bitnu ulogu u društvu, to je vrijedna institucija koja uvelike sudjeluje u razvoju općina i gradova. Već sam spomenuo u dolini Neretve projekt zaštite od zaslanjenja tala, navodnjavanje, izgradnja vodoopskrbnih i kanalizacijskih sustava... zaštitu od poplava...
Ipak, može se čuti kako Hrvatske vode kasne s projektima i da slabo povlače bespovratni novac iz EU?
- Mi smo specifična priča. Naime, projektna dokumentacija za naše projekte je složena i priprema se nekoliko godina, u najboljem slučaju dvije godine, a neki projekti imaju preko 100 građevinskih dozvola. Uzmite još u obzir imovinsko-pravne probleme, ali i činjenicu da projekte pripremaju lokalni vodovodi koji nemaju uvijek dovoljan kapacitet da sami mogu pripremiti projekte. Tu uskaču Hrvatske vode i financiraju konzultante, projektante itd. Međutim, kad se pripremi dovoljno projekata i krenu natječaji kao što se to događa sad, baš smo došli do te točke, onda će upravo Hrvatske vode biti kotač koji najviše povlači iz EU fondova. U to ćete se uvjeriti u ovoj i narednim godinama.
Često se među komunalcima spominju financijske korekcije na EU projekte, odnosno penalizacije, o čemu se tu radi?
- Tako je, moguće su i financijske korekcije na EU projektima. Financijske korekcije ili penalizacije na projektima se kreću od 2% do čak 100% u slučaju teže povrede pravila. Najčešće su korekcije u rasponu od 5 do 15%. Pravila su iznimno stroga pa se nerijetko dogodi da zbog sitnice ili propusta u postupku javne nabave komunalac dobije korekciju od 5%. Naravno, imamo onih koji su uspjeli proći odnosno završiti projekte i bez korekcija što nam govori da se može, ali i onih koji imaju korekcije.
Ukoliko do korekcija i dođe to ne znači smak svijeta. Naime, s obzirom na financiranje 90% EU-HV-RH i 10% JLS, smatram da niti jedan gradonačelnik/načelnik koji je izabran kako bi brinuo o interesima svoga grada ili općine neće odbaciti "poklon" od 85% jer nakon korekcije u financiranju mora sudjelovati s 15%, umjesto 10%, nego će iznaći način kako bi financirali svoje udjele jer, ponavljam, vo je prilika koja se pruža sad i tko zna kad opet.
Moram istaknuti i problem nedostatka građevinske operative, već sad nam se događa da se na natječaje Hrvatskih voda vrijedne nekoliko milijuna kuna ne javi nitko ili da imamo samo jednu ponudu. Ovo bi mogao u budućnosti biti značajan problem sve dok se građevinski sektor ne oporavi, a oporavak možemo očekivati sa pokretanjem spomenutih projekata.
Pročistač pitke vode
Bili ste direktor dubrovačkog vodovoda i pokrenuli izgradnju pročistača pitke vode, isti problem danas muči Split?
- Pročistač pitke vode u Dubrovniku je pri samom kraju s izgradnjom i uskoro bi se trebao pustiti u probni rad, prije mjesec dana sam bio u terenskom obilasku u Dubrovniku pa sam posjetio i pročistač - mogu reći da je to uistinu impozantna građevina i, naravno, ponosan sam na taj projekt koji će se igrom slučaja dovršiti pod drugom upravom, međutim činjenica da se dovršava ipak govori da je projekt uspješno nastavljen. Bilo je problema, jedan podizvođač radova je otišao u stečaj pa je ušao netko drugi i tu je bilo poteškoća, ali takvo je danas stanje u građevinskom sektoru. Važno je da će Dubrovčani uskoro imati desetljećima željeni pročistač.
Najzahtjevniji dio radova (ujedno i najjeftiniji), a to su iskopi, izmještanje postojeće infrastrukture i "izlazak" novog pročistača iz zemlje, odrađen je za moga mandata, ostatak, dovršetak objekta i instaliranje opreme, što je i najskuplji dio, radi se proteklih godinu i pol i uskoro će biti u potpunosti gotov. Split tek očekuje ovaj projekt a sami znate iz medijskih istupa da vodovod Split već radi na ovom projektu za kojega očito ima podršku gradonačelnika Krstulovića Opare.
Kakav odnos imate s resornim ministrom Ćorićem, imate li podršku u radu obzirom da dolazite iz kvote HNS-a?
- Teško mi je govoriti o mome ministru, a da čovjek ne pomisli da mu se dodvoravam. Ali, šalu na stranu, ministar Ćorić nikada nije napravio razliku između mene koji sam HNS-ovac i nekog drugog. Odrješit, jasan, nedvosmisleno iznosi stavove o vašim prijedlozima sviđalo se to vama ili ne i što je najbitnije brzo donosi odluke, zna što hoće. Doživio sam nekoliko jasnih NE, ali i odobravanja. Odnos je profesionalan i korektan.
Bili ste kandidat za gradonačelnika Dubrovnika, u drugom krugu ste dobili 40% glasova. Kakva je danas suradnja sa vašim tadašnjim protukandidatom Matom Frankovićem, kampanja je bila žestoka, ni vas nisu štedjeli...
- Tako je, ali kampanja je iza nas. Bilo je trzavica prvih godinu dana nakon izbora, ali bilo ih je u svakom gradu u kojemu je došlo do promjene vlasti, rade to i "ovi" i "oni". To što nisam izabran za gradonačelnika ne znači da trebam biti destruktivan prema mome gradu, nego upravo suprotno, nastojim maksimalno pomoći tamo gdje mogu jer građane ne zanima politika nego boljitak za grad i time se vodim. Moj odnos sFrankovićem je profesionalan, usmjeren na dobrobit Dubrovnika, a sa političkog aspekta HNS u Dubrovniku funkcionira kao konstruktivna oporba. Sve što je bilo prije godinu ili dvije ostavljam iza sebe i gledam samo naprijed.
Dobro je da je došlo vrijeme kada je teško ili nemoguće nekoga tko je dobar odbaciti na natječaju sviđao se on/ona vama ili ne i slažem se da na tome treba još raditi. Ali nisu u politici baš svi negativci, razlog zbog kojeg mladi danas bježe od politike je upravo dojam koji se kroz medije stvara, da ste, čim ste ušli u neku stranku, loši, da ste prodali dušu ili slično. Međutim, tko će voditi državu ako se oni koji su kvalitetni ne budu htjeli baviti politikom, ako ne žele jer će sutra biti sotonizirani? Bojim se da će ako se ovako nastavi, u politici ostati uistinu samo oni loši.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....