 |
Uskoro će početi sadnja nekoliko tisuća stabala, a ostatak će uslijediti tijekom sljedeće dvije godine. Pokretač cijelog projekta je Denis Rubić, mladi povratnik iz Njemačke, koji je od Hrvatskih šuma dobio pravo služnosti prostorom na 50 godina.
Ukupna vrijednost projekta je 25 milijuna kuna, a financirat će ga grupa investitora koje je okupio Rubić, ujedno i član uprave Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore.
- Značajka ovog ekološkog uzgoja je u tome što će se rabiti isključivo dopuštena zaštitna sredstva u ekovoćarstvu kao što su propolis, botanički pesticidi, ulje ili biodinamički preparati koji ne štete, nego, dapače, blagotvorno djeluju na voćke, pojašnjava Rubić.
Prema njegovim riječima, čak planiraju koristiti i korisne kukce, te nove tehnologije poput bežičnih senzorskih mreža, što će ujedno biti pilot-projekt za ovu vrstu voćarske kulture.
- Ovakvim pristupom osigurat ćemo vrhunsku kakvoću naših proizvoda. Primjerice, prosječni plod voćke na svojoj kori sadrži dvadesetak štetnih tvari, čak i nakon pranja, dok će naši plodovi biti besprijekorno čisti i zdravi - kaže Rubić.
Osim toga, svježi ekološki plodovi sadrže najmanje 50 posto više vitamina, minerala, enzima i ostalih mikronutrijenata, te su neusporedivo boljeg i prirodnijeg okusa.
Ekoproizvodnja
Prema hrvatskom Zakonu o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, svrha je takve proizvodnje “zaštita zdravlja i života ljudi, zaštita prirode i okoliša i zaštita potrošača”.
U Katunima su se ljudi pridržavali ovog zakona i prije nego je zapisan, pa bismo mogli govoriti i o običajnom zakonu koji se ovdje prenosio s koljena na koljeno. Što će jedan ovakav projekt značiti za ovaj kraj, dovoljno govori podatak kako Rubićeva tvrtka Terra Marascae planira zaposliti desetak ljudi, dok će sezonski, ovaj broj biti višestruko umnožen.
U sklopu ovog velebnog projekta planirana je izgradnja pogona za preradu voća, odnosno proizvodnju finalnih proizvoda poput sokova, likera, džemova, sušenog programa i slično. Uz to, ovim voćnjakom se otvara i prilika za lokalne pčelare, koji bi ovim projektom mogli povećati broj svojih košnica.
– Sve ovo radim iz ljubavi prema rodnom kraju, želeći pokazati kako se može uspjeti zahvaljujući radu i znanju, čak i kad se u kamenu sadi. Nadam se da će ovo biti početak oživljavanja ovog kraja kako u poduzetničkom, tako i u svakom drugom smislu, zaključuje Rubić.
