Stara podjela dana na tri dijela - rad, odmor i spavanje - pomalo se napušta, pa ne čudi da se napušta i podjela obroka na doručak, ručak i večeru, prenosi Slobodna Dalmacija.
Premda je naš dan strukturiran u ritmu doručka prije posla, ručka na poslu i večere poslije njega, sve su glasniji nutricionisti i drugi stručnjaci koji znanstvenim argumentima osporavaju takav prehrambeni ritam.
Neki od njih zagovaraju povremeni post u trajanju od osam do 12 sati, koji omogućuje našem probavnom sustavu da se odmori, kao Emily Manoogian, klinička istraživačica s Instituta za biološke studije Salk u Kaliforniji.
Rozalyn Anderson, izvanredna profesorica na Medicinskom fakultetu u Wisconsinu, tvrdi da "post stavlja tijelo u stanje gdje je spremnije popraviti i nadzirati oštećenja i očistiti pogrešno raspoređene proteine" koji su povezani s brojnim bolestima, piše BBC, prenosi N1 Hrvatska.
S druge strane David Levitsky, profesor na Sveučilištu Cornell, zagovara i prakticira jedan obrok na dan. On tvrdi da smo kroz povijest konzumirali jedan obrok dnevno. Međutim to ne preporučuje Emily Manoogan jer, kaže, može povećati razinu glukoze u krvi kada ne jedemo, što je faktor rizika za razvoj dijabetesa tipa 2.
Ona tvrdi da je najbolje držati se dijete od dva do tri obroka dnevno, s time da većinu kalorija potrošimo ranije tijekom dana jer je jedenje kasno noću povezano s kardio-metaboličkim bolestima, uključujući dijabetes i srčane bolesti.
No, i prerano jedenje ujutro treba izbjegavati, kaže ona, jer vam to ne bi dalo dovoljno vremena za post i protiv je našeg cirkadijalnog ritma, piše BBC, prenosi N1 Hrvatska.
Znanstvenici se, kako vidimo, ne mogu složiti da li jesti jedan ili dva obroka dnevno, oko povremenog posta je nešto više slaganja, dok nitko više ne zagovara staru podjelu na doručak, ručak i večeru.