Pitanje:
Poštovani, neki mi je nametnik napao maslinu. U posljednje vrijeme primjećujem da su joj sve grane, negdje rjeđe, negdje gušće, pune sitnih kvržica. O čemu se radi, koliko je to opasno i kako da to suzbijem?
Lenić M. Vodnjan
Odgovor:
Ovdje se ne radi o nikakvoj zabrinjavajućoj bolesti ili poremećaju već o normalnom prirodnom fenomenu pojave takozvanih lenticela ili plutastih bradavica, što je prisutno kod većine drvenastih kultura.
Stvaraju se na kori, ali i na nekim drugim tkivima, posebno na plodovima. To su one točkice koje vidimo i na zelenim plodovima maslina, jabuka, krušaka i dr.
Mogu biti veličine od 1 mm do 1 cm, na maslini su uobičajeno veličine 1 do 1,5 mm, a stvaraju se na već postojećim otvorima – pučima ili stomama. One su stanične tvorevine koje čine prolaze od unutarnjih tkiva do okoline i preko kojih se vrši izmjena plinova i vodene pare.
Naime, u jednom sloju kore nalazi se nepropusno plutasto tkivo, koje štiti unutarnji dio drva od vanjskih utjecaja. Ali da biljka ne bi bila „hermetički“ zatvorena i da bi mogla vršiti izmjenu plinova formiraju se lenticele, tvorevine koje to reguliraju.
Građene su iz nekoliko slojeva stanica, a srednji dio im čine zaobljene plutaste stanice s velikim međusobnim razmacima kroz koje zrak nesmetano prolazi.
Ulaskom biljke u stanje zimskog mirovanja one se „stisnu“, manje su vidljive i začepe se sa slojem plutastih stanica, da bi početkom ljeta felogen (pluteni kambij) ponovo prorastao prema vani, od čega se one ponovo otvaraju, aktiviraju i postaju više vidljive. U uvjetima vlažne okoline mogu biti izražajnije nego u sušnim uvjetima.
U našoj okolini egzistiraju brojne gljivice i bakterije. Većina je korisna i bez njih svijet ne bi dobro funkcionirao, a pojedine su štetne, izazivaju bolesti i propadanje biljke koju parazitiraju. One su uzročnici biljnih bolesti i protiv njih vršimo zaštitu.
Neke od njih mogu izazvati pojavu sličnih „bradavica“, ali kad ih se pogleda sa povećalom vidi se razlika. Ako u njima nisu prisutne tipične plutaste stanice to može biti znak napada gljivica, ali u tom slučaju bi bile prisutne samo na jednom dijelu grana.
Radite uobičajenu preventivnu zaštitu protiv raznih gljivičnih bolesti i bakterioza koristeći bakrene preparate u proljeće i u jesen, prije perioda vlažnoga vremena, a kako su klimatske promjene u toku, postaje potrebno raditi i jednu zaštitu usred zime, ako tada nastupe topli i vlažni periodi.
Edi Družetić, agronom