PISMO SA ŠKOJARanija cvatnja, zametanje i sazrijevanje plodova znače da se maslina prilagođava. A za redovit urod važan je i pravilan rez unatrag

Količina rese na Šolti varira od izuzetno dobrih stabala, pa i kompletnih maslinika, pa do nekih koji su jako loši.

Zbog toga mogu zaključiti da će cvatnja na otoku biti osrednja. To osrednje može biti dovoljno za solidan urod ako se ispune ostali potrebni uvjeti.

Maslina se prilagodi

Obično se smatra da je glavni uvjet zametanja cvjetnih pupova prikladna temperatura (čitaj hladnoća) tijekom zime. Iza nas je zima koja nije donijela višednevne prodore hladnog zraka, kao neke prethodne, pa se možemo zapitati jesu li se ispunili uvjeti vezani za određeni broj dana (koji je različit za pojedine sorte) kad je temperatura ispod 7,2 stupnja.

Oni su se sigurno ispunili u podnožju Velebita, u Istri ili Dalmatinskoj zagori, a pitanje je jesu li u Milni na Hvaru ili u Komiži na Visu.

Sjećam se jedne zime, prije petnaestak godina, kad je čitavo vrijeme puhala južina i nisam vidio ni mraza ni slane. Znam da sam bio jako zabrinut hoće li doći do razvrstavanja pupova, a na kraju je cvjetanje bilo obilato.

Ovo navodi na zaključak da se masline prilagođavaju ukupnom porastu temperature, kao što se prilagođavaju ljetnoj vrućini i suši. Na kraju krajeva ranije cvjetanje i zametanje plodova, kao i sazrijevanje, nije ništa drugo nego prilagodba.

Ako na istom području imamo stabla krcata rese i ona druga na kojima je rese znatno manje, onda je logično da isključimo temperaturu kao razlog boljeg ili slabijeg razvrstavanja pupova, pa uzroke trebamo tražiti u događajima koji su obilježili prošlu maslinarsku sezonu.

Mišljenja sam da je glavni krivac velika suša koja se ponovila dvije godine zaredom. Zbog nje je porast bio dosta skroman, a upravo su se na njemu navedeni pupovi trebali razviti.

Zaključak je jednostavan jer kraća mladica znači manji broj pupova. Ako se tome pridoda i urod koji također iscrpljuje stablo, pogotovo u kombinaciji sa sušom, onda imamo razloge za ovako šaroliko zametanje cvjetnih pupova.

Dvije stvari su ključne da bi se navedeni problemi sveli na najmanju moguću mjeru. Jedna je kondicija stabla koju možemo održavati pravilnom prehranom, zalijevanjem i zaštitom, a druga je pravilna rezidba. One su jako povezane, jer se, osim navedenog, rezidbom itekako utječe na kondiciju samog stabla.

Rez unatrag je važan

Za redovit urod važna je pravilna primjena reza unatrag, što je vrlo jednostavno i sastoji se od tri radnje. O tome sam puno puta govorio i opet to moram naglasiti, jer često vidim greške koje maslinari rade prilikom rezidbe.

Kao prvo donju granu, koja je iscrpljena urodom, obavezno skidamo. Srednju prorijedimo i ostavljamo za urod u ovoj godini, a gornju, malo prorijeđenu, također ostavljamo za iduću godinu.

Najčešća greška se događa tako da maslinari u želji da što više spuste krošnju, skidaju tu gornju granu i sve mladice od kojih bi se ona mogla razviti. Na taj način nakon uroda imamo iscrpljenu krošnju, a zamjena je slaba ili nikakva.

Ako nam uspije da se na gornjem dijelu grane ne zametne puno cvjetova kao na srednjem, onda smo ušli u ritam kontinuiranog uroda. Ovo pravilo vrijedi za većinu sorata, a naročito za oblicu, koja je najviše sklona neredovitim urodima.

Isto definitivno ne vrijedi za šoltanku, jer ona zameće cvjetne pupove na svim izbojima, tako da se rezidba na njoj svodi na skidanje donjih iscrpljenih grana i prorjeđivanje ostatka krošnje. Ponekad se i kod nje desi da zametne malo cvjetnih pupova zbog iscrpljenosti, pogotovo ako je nekoliko godina zaredom obilato rodila.

Na maslinaru je da napravi ono što može, a ostalo je na prirodi. U većini slučajeva se to odvija onako kako smo zamislili, a ponekad nas priroda iznenadi, pa unatoč našim nastojanjima urod izostane.

Ugodno iznenađenje

Iznenađenja ponekad znaju biti i ugodna. Sjećam se 2019. godine kad smo orezali masline nakon leda, koji ih je prethodnu zimu poharao. Nakon skidanja onoga što je bilo uništeno, na stablima je ostalo ispod pedeset posto uobičajene zelene mase. Uglavnom se radilo o mladim okomitim izbojima na debljim granama kojih smo ostavljali mnogo, jer je jedino to bilo zeleno. Ti izboji u pravilu donose cvjetni pup u trećoj godini.

Tako se i procjenjivala šteta, pa smo bili uvjereni da još za dvije godine neće biti uroda. Međutim, dogodilo se nešto neuobičajeno i sve te okomite grančice su zametnule cvjetne pupove i donijele odličan urod. Ispalo je da su na taj način stabla odgovorila na ono što ih je zadesilo i prilagodila su se toj ekstremnoj situaciji.

Dok završavam ovaj tekst, vani pada kiša. Prognoza kaže da će je idućih dana biti još, a one dugoročne prognoze predviđaju je i u svibnju. To će sigurno, osim koristi za ovogodišnji urod, izazvati snažan vegetativni porast koji će dobro doći u idućoj godini.