Ovogodišnje ljetno razdoblje bilo je itekako izazovno za poljodjelsku proizvodnju, napose na užarenom dalmatinskom području. Toplinski valovi započeli su već u lipnju, i to žestoko pritisnuvši cjelokupnu, a ne samo težačku proizvodnju. Tko je iole zakasnio s ranoproljetnom sadnjom presadnica – bilo rajčica, paprika i patlidžana, bilo krumpira, tikvica i drugih povrtnica – ostao je bez željene količine i kakvoće uroda.
Pod utjecajem dugotrajne suše i vrućine (visokih temperatura zraka) zametanje plodova kod mnogih povrtnica djelomice ili čak u potpunosti nije bilo moguće. U početku se činilo da će vrućina dobro doći maslinarima jer će onemogućiti djelovanje štetnika, napose maslinove muhe. Međutim, želje su jedno, a stvarnost drugo. Obilne jutarnje rose (što znači da se zrak dovoljno ohladio) u lipnju, pa i većem dijelu srpnja, stvorile su povoljne uvjete – istina kratkotrajno, ali za onoga tko nije pazio pogubno djelovanje maslinovih štetnika. Kad se tome dodaju zasebni utjecaji suše i požara, eto razloga za zabrinutost za ovogodišnji urod maslina. Ipak, to možda neće biti slučaj na cijelom maslinarskom području jer količina oborina ostavlja mogućnost za ponegdje dobar urod, pogotovo ondje gdje su maslinari na vrijeme uočili sve opasnosti.
Kontradiktorni uvjeti
Dakako, trebalo je voditi računa i o tome da je preveliko isparavanje – iako bi se po mjesečnoj količini oborina moglo zaključiti da je vode bilo taman koliko treba maslini za nesmetani razvoj – zahtijevalo natapanje i kad se činilo da to ne treba. A ovakve dvojake, pa i pomalo kontradiktorne uvjete koji izazivaju dilemu kod poljodjelaca uvelike pospješuju i dugoročni izgledi vremena. Naime, još prije dva mjeseca predviđao se kišan rujan, a sada, istina, nije u potpunosti odbačeno takvo predviđanje ukupno za cijeli mjesec, ali ako se analiziraju pojedinačno rujanski tjedni, e onda tako nešto ne stoji. Pa pogledajmo.
Prvi rujanski tjedan, čiji je prvi ujedno i posljednji dan kolovoza (31. 8. – 6. 9. 2026.), već po ustaljenom receptu predviđa se za 1 °C topliji od prosjeka. Međutim, malo veće količine kiše od prosjeka predviđaju se na zapadnoj istarskoj obali i na pokojem kvarnerskom otoku. Za ostalo naše maslinarsko područje količina oborina ni manje ni više od ovotjednog prosjeka. Sljedeći tjedan, od 7. do 13. rujna, još je topliji, dakako, uspoređujući ga s odgovarajućim tjednim prosjekom. Naime, predviđa se srednja tjedna temperatura zraka viša od prosjeka za 1,5 °C, a u Dalmaciji i za 2 °C. A količina oborina na razini tjednog prosjeka.
Veće i osjetnije promjene ne očekuju se ni u sljedećem tjednu (14. – 20. rujna). I dalje toplije od tjednog prosjeka i to za 1,5 °C, tek na sjevernom Jadranu malo blaži toplinski učinak, za 1,0 °C više od prosjeka. Nikakve drastične promjene ni u oborinskom režimu. Tjedna količina oborina na razini prosjeka, tek ponegdje je moguće i malo ispod prosjeka.
Opreza nikad dosta
Za divno čudo, ni u sljedećem tjednu, 21. do 27. rujna, ništa novoga. Temperaturno se očekuje da će biti topliji od tjednog prosjeka za 1,5 °C, u Istri za 1,0 °C. Što se tiče količine oborina, očekuje se na razini tjednog prosjeka. I da imamo samo ove podatke, ne bismo se dvoumili kakvo nas vrijeme čeka u rujnu. Međutim, ostala su još tri dana do kraja mjeseca, a kad se pogleda ukupna mjesečna prognoza za mjesec rujan, bitno se razlikuje od pojedinačnih tjednih. Naime, što se tiče temperaturnih prilika, mjesec ostaje topliji od prosjeka za oko 1,0 °C, ali što se tiče oborinskih prilika – pravo iznenađenje. U ovako priređenoj prognozi vremena (za cijeli mjesec) rujan je iznimno kišovit mjesec s količinom oborina većom od mjesečnog prosjeka i do 50 mm, a moguće u južnoj Dalmaciji i više! Znači li to da će se u posljednja tri dana rujna, koja su nam ostala izvan tjednih prognoza, dogoditi potop? Teško je povjerovati da bi se tako nešto moglo dogoditi, a opet, s druge strane, zašto ne?
U svakom slučaju treba biti na oprezu. Pratite dnevne prognoze vremena i razvoj vremenskih zbivanja, a po potrebi se na vrijeme pripremite za moguće obilnije kiše. Za uobičajeno vrijeme u rujnu (prosječne vrijednosti količine oborina) i povišenu prosječnu mjesečnu temperaturu zraka sigurno ćete biti pripravni, ali za nagle i velike količine oborina koje će stvarati bujice i izazvati eroziju tla sigurno nećete biti spremni, a možda ćete i na ovo upozorenje odmahnuti rukom. Ipak znajte, predviđanja za rujan nisu ujednačena.
Topla i kišovita zima
Što budemo bliže zimi, prema predviđanjima stručnjaka, djelovanje El Niña, uz još neka nama bliža, osjetit će se i u našim krajevima, i to prvenstveno kao topla i kišovita zima. Nekako u tom smjeru, barem zasad, jesu i dugoročne prognoze vremena za listopad, ali i sljedeće mjesece.
Predviđanja za listopad nagovješćuju mjesec osjetno topliji od prosjeka. Srednja mjesečna temperatura zraka predviđa se za 1,0 °C do 1,5 °C viša od prosjeka. S druge strane, očekuje se iznimno kišan mjesec. Količina oborina na cijelom maslinarskom području očekuje se i do 30 mm veća od mjesečnog prosjeka. Međutim, ono što je zabrinjavajuće, na većim područjima Dalmacije, zadarskih otoka, Kvarnera i južne Istre moguće su količine i do 50 mm veće od mjesečnog prosjeka. Za ovako kišan i topao mjesec, kad berba maslina već uvelike započinje, treba se dobro pripremiti i isplanirati djelovanja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....