Koliko god nam se čini da je bavljenje maslinarstvom uglavnom ponavljanje potrebnih radova tijekom godina, stvarnost pokazuje da nije baš tako.
O slijedu potrebnih radova kroz godišnja doba do krajnjeg proizvoda – ulja do sada je puno toga rečeno i napisano, ali ništa nije konačno.
I nikada neće ni biti jer život protječe kroz stalne prilagodbe uvjetima okoline, koji se mijenjaju. U maslinarstvu se događaju očite promjene koje nam postavljaju nove zahtjeve u proizvodnji. Neke su izvan naše moći, objektivne okolnosti, na primjer utjecaj globalnih klimatskih promjena. Druge su birokratske prirode, tekuće izmjene propisa i zakona.
Dio smo velikog proizvodnog i potrošačkog europskog područja na kojemu se sve promjene, u određenoj mjeri, odražavaju i na nas. Ne da se samo odražavaju, nego zahtijevaju prilagodbu tehnologiji, ali i tržišnim zakonima, jer se na tržištu sve mjeri i vrednuje.
Novi nasadi u sjevernoj Africi
Pojavljuju se novi izazovi koji nužno zahtijevaju naš angažman da bismo ih prevladali, možda i iskoristili u svoju korist. Tehnološka rješenja olakšavaju nam i pojeftinjuju poslove u masliniku pomoću pomagala u svim fazama proizvodnje. Mijenjaju se i prehrambene navike ljudi, pod utjecajem zdravstvenih preporuka i promjene kupovne moći stanovnika.
Neke države sjeverne Afrike, posebno Tunis, intenzivno podižu nasade maslina uz suvremeni pristup proizvodnji, gdje više ne vrijedi nekadašnja uzrečica da je ono što dolazi iz Afrike kvalitetom iza svega europskog.
Naprotiv, postaju vrlo konkurentni, a cijena radne snage nekoliko je puta niža nego kod nas. Portugal i Španjolska ostvaruju velike projekte podizanja superintenzivnih nasada, uz navodnjavanje i kompletno strojnu berbu, u kojima je proizvodna cijena znatno niža od one u konvencionalnim suvremenim nasadima.
Ako izostavimo male proizvođače koji se bave maslinama u slobodno vrijeme i proizvode ulje samo za svoje potrebe, bez praćenja ekonomske računice, robni proizvođači trebaju voditi računa o tome da im prodajna cijena pokrije troškove, a da se nešto i zaradi. Kretanja na globalnom tržištu trenutno im idu u prilog.
Rasprodale se zalihe ulja
Posljednjih nekoliko godina rasprodale su se zalihe ulja u glavnim zemljama proizvodnje jer je zbog učestalih ljetnih suša proizvodnja ulja u zemljama zapadnog dijela Mediterana gotovo prepolovljena, a globalna potražnja u laganom je porastu.
Predviđanja su da će se nepovoljne klimatske situacije češće događati, a da će potražnja za kvalitetnim uljem još biti u porastu. Naime, Svjetska zdravstvena organizacija – WHO glavni je zagovornik veće zastupljenosti maslinova ulja u prehrani širom svijeta.
Model mediteranske prehrane ili mediteranska dijeta, u kojoj je maslinovo ulje svakodnevno zastupljeno, postaje prihvaćen u mnogim zemljama i područjima kao model dobre prevencije raznih bolesti i kvalitetnijeg načina života.
Hrvatska se dobro pozicionirala na međunarodnoj maslinarskoj sceni, preciznije rečeno, kvalitetom uspješno staje uz bok najvećih proizvođača na svim važnim svjetskim natjecanjima. To nam imponira, ali nedostaje dobar nastavak priče. Osim kod nekoliko većih proizvođača, iza većine nagrada stoje male količine ulja.
Očito je da imamo prostora za povećanje proizvodnje, pri čemu je izazov proizvesti iznadprosječno kvalitetno ulje po prihvatljivim cijenama. Za to treba pronaći model proizvodnje s malim opterećenjem radnom snagom i dobrim prinosima maslina s uljem posebne kvalitete. Samo će posebnost moći biti bolje vrednovana jer će se cijena običnog, netipičnog ulja određivati negdje drugdje, a sigurno nam neće biti atraktivna.
Manje kemije u gnojidbi i zaštiti
Aktualni izazovi u proizvodnji su provođenje kvalitetne gnojidbe i zaštite od bolesti i štetnika u izmijenjenim uvjetima. Veliki su projekti europske poljoprivredne politike ka značajnom smanjenju upotrebe kemikalija u proizvodnom procesu, prvenstveno u gnojidbi i zaštiti.
Okretanju prema organskim gnojivima pomoglo je veliko poskupljenje mineralnih gnojiva i tu se zamjena provodi bez većih stresova. Jača i svijest o potrebi sačuvanja “živoga” tla, odnosno mikrobiološke aktivnosti u njemu, organskom gnojidbom, umjerenom obradom i obogaćivanjem tla humusom “zelenom gnojidbom”, zaoravanjem zelene mase.
Što se tiče zaštite od bolesti, ona je važna jer u slučaju zaraze i otpadanja više od 20 posto lišća rod u tom dijelu krošnje izostane. Svjedoci smo da pojava toplih zimskih perioda, tijekom siječnja ili veljače, postaje pravilnost. Gljivične bolesti paunovo oko i olovna bolest razvijaju se u vlažnim periodima na umjerenim temperaturama.
Već na +4 oC gljivica se počne razvijati, da bi im se na +15 do +25 oC micelij normalno razvijao, paunova oka unutar lista, a olovne bolesti na površini lista. Početak njihove zaraze najčešće je neposredno prije berbe ili tijekom nje, jer u pravilu krajem ljeta ili prije berbe ne provodimo zaštitu, a uvjeti razvoja su im idealni – velika vlaga i umjerene temperature.
Zaštitu provodimo nakon berbe, koju slijede kišni periodi. Smatra se da je 50 litara kiše po četvornome metru dovoljno da opere preparat s lista, te je već u siječnju list nezaštićen i, ako nastupi topli period usred zime, uz cjelodnevnu vlažnost, to je dovoljno za razvoj navedenih bolesti.
U takvim je slučajevima nužno provesti zaštitu, najbolje bakrenim preparatom. Naravno, i još jednu, uobičajenu, u travnju, kad krene vegetacija.
Sljedeći izazov predstavljaju novi štetnici, za čije suzbijanje još ne postoje propisani preparati. Tu je prvenstveno mramorirana stjenica Halyomorpha halys, koja je posljednjih godina postala redoviti štetnik maslina koji rod nekih sorti može gotovo potpuno uništiti. Od dopuštenih preparata za korištenje na maslini izvjesno djelovanje, ali ne i potpuno, imaju Sivanto prime, korištenjem protiv njezinih prvih razvojnih stadija, i Decis, ali samo u periodu kad su temperature ispod 15 oC. Za bolje djelovanje mogu se koristiti i kombinirano jer prvi djeluje sistemično, a drugi je kontaktni. Suzbijanje stjenice važno je i zbog toga što ona ubodom može prenositi i neke gljivične bolesti, skupno nazvane Botryosphaeriaceae, koje izazivaju trulež i otpadanje plodova, što je primjetno posljednjih godina u našim maslinicima.
Čime protiv svrdlaša
Intenzitet pojave svrdlaša varira od godine do godine, ali trenutno nemamo dobro sredstvo za njegovo suzbijanje. Izvjesno djelovanje imali bi preparati na bazi piretrina. Sumpor može djelovati kao repelent, ali s druge strane može uništiti prirodne parazite koma (zarezaste) uši, koja se u tom slučaju brzo širi pa tu metodu treba uzeti s oprezom.
Očito je da proizvodnja maslinova ulja postaje sve zahtjevnija i da će za dobar proizvod biti potrebno uložiti više pažnje i znanja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....