Baš kad se činilo da će, nakon svih pravnih i fizičkih prepreka, konačno početi radovi na najvećoj ekološkoj plantaži u Dalmaciji, na brdu Sasavac u Bibinjama, gdje investitor Marin Medić i njegova tvrtka "Bio svijet" podižu nasade viškog rogača sufinanciranog sredstvima iz europskih fondova, ponovno se dogodio nevjerojatan preokret!
Iz Općine Bibinje u utorak je stiglo priopćenje kako je Upravni sud u Splitu donio odluku kojom se tvrtki "Bio svijet" i Samostanu sv. Marije u Zadru, kao vlasnicima zemljišta koje su dali u koncesiju Mediću za sadnju rogača, zabranjuje krčenje i sječa šume u Bibinjama.
– Upravni sud u Splitu je u obrazloženju svoje odluke naveo da je Općina Bibinje kao tužitelj u postupku učinila vjerojatnim da bi sječom šume na nekretnini oznake čest.177/1 k.o. Bibinje nastala nenadoknadiva šteta za sastavnice okoliša, uključujući i čovjeka, zdravlje te živote ljudi koji žive na tom području – navodi Bruno Bugarija, načelnik općine Bibinje koja je 26. rujna Upravnom sudu podnijela tužbu radi poništenja rješenja Ministarstva poljoprivrede kojim se nedvojbeno utvrđuje kako je mjesto na kojemu će se saditi rogač pašnjak, a ne šuma, kako tvrde u Bibinjama.
Samo tri dana kasnije, 29. rujna, Upravni sud donosi ovu privremenu mjeru zabrane krčenja i sječe šume za koju su sve stranke u postupku doznale tek u ponedjeljak, 5. studenog. Ova mjera na snagu stupa odmah, a obustava sječe trajat će sve do pravomoćnog okončanja upravnog spora kojom Bibinjci traže poništenje odluke Ministarstva poljoprivrede da ta čestica zemlje nije šuma.
– Ja uopće više ne znam što bih vam rekao. Jučer smo dobili to rješenje, zapravo ga je dobio samostan i nama proslijedio. Jasno da ćemo se žaliti na ovo, ne znam više što učiniti i kako dokazati ono što je svima jasno. Sud u Splitu uopće nas nije kontaktirao, zatražio dokumentaciju, imaju li oni saznanja da mi sadimo kvalitetnu šumu rogača?! Unatoč svim pokušajima Općine Bibinje da nas zaustavi lažnim prijavama, čime nam nanose ogromnu štetu, mi ne radimo ništa loše i jedino što želimo je to zapušteno poljoprivredno zemljište revitalizirati ekološkom sadnjom na 47 hektara površine. Poznato je i da smo udovoljili Općini i ostavili zaštitni pojas borova više nego što je bilo predviđeno projektom, ali ni to ih nije zadovoljilo. Ako već govorimo o zaštiti okoliša i ljudi na koju se ovdje poziva, u Pravilniku o zaštiti šuma od požara jasno se potiče upravo ovakva investicija, odnosno zamjena bora za uzgoj i sadnju autohtone vrste – kazao nam je jučer Marin Medić, koji je za sadnju rogača iz europskih fondova dobio nepovratna sredstva u iznosu od 8,3 milijuna kuna, odnosno čak 85 posto investicije.
Da cijela priča bude još bolja, ili luđa, Županijski sud u Zadru jučer je potvrdio rješenje Općinskog suda kojim se odbija zahtjev Općine Bibinje za izdavanjem privremene mjere zabrane radova na plantaži rogača iz travnja ove godine. Tada su Bibinjci prvi put pokušali zaustaviti sadnju rogača sudskim putem, također privremenom mjerom, i to dok traje spor u kojemu žele dokazati kako su oni pravi vlasnici tog zemljišta, a ne benediktinke.
Riječ je, naravno, o pravnom manevru bez osnove čiji je jedini cilj bio zaustaviti početak radova na plantaži. Kad to nije uspjelo, Općina Bibinje je tvrtku "Bio svijet" sredinom rujna prijavila za kazneno djelo pustošenja šuma, koje se inače goni po službenoj dužnosti.
Međutim, ni to nije uspjelo jer je nakon provedenih izvida i zaprimljenih odgovora od nadležnih službi Općinsko državno odvjetništvo u Zadru odbacilo kaznenu prijavu jer se iznad Bibinja ne siječe šuma. U to Bibinjce ne može uvjeriti ni potpredsjednik Vlada i ministar poljoprivrede osobno, Tomislav Tolušić, koji je 20. rujna potpisao rješenje kojim se definitivno potvrđuje kako sporno zemljište iznad Bibinja nije šuma, nego zapušteno poljoprivredno zemljište s kojeg tvrtka "Bio svijet" ima pravo ukloniti raslinje alepskog bora.
"Nekretnina označena kao k.č.br. 17771, pašnjak, površine 540.736 metra četvorna, upisana u zk.il.br. 4482 k.o. Bibinje, ne smatra se šumom, odnosno ne smatra se šumskim zemljištem", stoji u rješenju donesenom nakon što je 15. svibnja proveden očevid na terenu gdje je utvrđeno da je sporna parcela "obrasla stablima alepskog bora s mjestimičnim progalama i plješinama", ali da je u katastarskoj kulturi upisana kao pašnjak, a u gruntovnici kao poljoprivredno zemljište.
Međutim, unatoč svemu navedenom, u trenutku kada je velika većina te "šume", koja zapravo nije šuma, već uklonjena, posječena i pripremljena za sadnju nasada rogača, na snagu sada stupa privremena mjera Upravnog suda o "zabrani krčenja i sječe šume". Ima li kraja apsurdima u ovoj priči: vidi li itko rogač u toj "šumi"?!
Od trenutka kad je na Sasavcu počeo s radovima za koje ima sve moguće dozvole i suglasnosti, Marin Medić i njegovi radnici izloženi su prosvjedima, javnom linču i fizičkim napadima. Mediću su čak otvoreno prijetili smrću i klanjem, a početkom listopada, kada je nastavio s radovima, nepoznati počinitelj je izvođaču radova zapalio gume na traktoru za sječu vrijednom 300 tisuća eura.