PUN POGODAKZašto grom neće u koprive? Knjiga ‘Biljke koje kazuju vrijeme‘ agrometeorologa Marka Vučetića dat će vam odgovore na to, ali i na brojna druga pitanja

Jeste li se ikada zapitali kako je maslina poslužila za prvu agrometeorološku prognozu? Ili kako će vas zaštititi od groma, nevremena ili neke druge vremenske nepogode i kako joj u tome pomaže lovor (javor)? Zašto je Cezar tražio dopuštenje senata da uvijek nosi lovorov vijenac na glavi? A zašto grom neće u koprive?

Moguće vas više zanimaju odgovori o zagonetnim ljubavima, kao onoj između šafrana (Krokus) i tetivike (Smilaks)? Ili ljubavnog trokuta između Apolona, Leukoteje i Klitije i tko je koga kaznio okrutnom kaznom? Mogli bismo tako redati pitanje za pitanjem, a ne ponuditi vam odgovore.

Ipak, odgovore ćete pronaći u knjizi Biljke koje kazuju vrijeme. Autor Marko Vučetić omotao je svim ljubavnim i inim životnim problemima mitskih likova, ali i povijesnih osoba, znanje pojedinih biljaka da uspješno ili manje uspješno pretkazuju vrijeme.

Autora je vodila meteorološka, prognostička nit pronicljivosti koja je ukazivala na vremenoznalce u biljnome svijetu. Prvi među njima svakako je vremekaz (vrimekaz), ali uz bok su mu artičoka, smreka, smokva, oskoruša, mrazovac, slak, lipa ili najobičnija kapula!

Knjiga je podijeljena na osam poglavlja: Buđenje vegetacije, Za izvorom svjetlosti i topline, Godi im toplina, S vodom i bez nje, Vjetar ih povija, Kad grom ošine, Prognostičari i Ne mare za godišnje doba.

Kao uvod u svako poglavlje naći ćete zanimljivo, ali poučno štivo iz meteorologije, bilo o meteorološkim instrumentima bilo o spoznajama vezanima uz cjelokupnu priču u poglavlju. Kad se radi o vjetru, doznat ćete kad je pijetao (kokot) skočio na krov, dakako kao vjetrokaz. Kad se radi o vodi, kako je nastao kišomjer, ali i koja biljka ima "kišomjer" ili kako meteorolozi hvataju maglu, ali i koja biljka to uspješno čini.

Knjiga 'Biljke koje kazuju vrijeme'

Nakladnik je Hrvatsko agrometeorološko društvo, glavna urednica dr. sc. Višnjica Vučetić, ujedno i jedan od recenzenata. Uz nju recenzenti su i ugledni profesori sa Sveučilišta u Zagrebu na PMF-u Vladimir Hršak i na Šumarskom fakultetu Željko Španjol. Lekturu je obavila Ksenija Trajbar, prof., a prijelom, obradu fotografija i pripremu za tisak Mladen Šćerbe, akademski kipar.

Uvijek s fotografskim aparatom u ruci kroz sva godišnja doba, bilo uz more, na kršu, u ravnici, u šumi, na planini, na livadi, uz pute u gradu ili selu, veliku većinu fotografija autor je sam načinio, a gdje je zaškripalo, uskočili su Joško Vučetić, dipl. ing., i Mladen Šćerbe. Tiskanje knjige obavila je Tiskara Zelina d.d. u 500 primjeraka.

Uz mnoge druge zanimljivosti, u knjizi ćete otkriti i kako je mirta stvorena u naletu mača, gdje se krije zlatna, a gdje plava kiša. Koja je naša jedina biljka s pustinjskim vegetacijskim ciklusom, s kojom vjetar pleše tango, a koja se vjetru grohotom smije. Volite li taj lijepi svijet biljaka, privući će vas i priče vezane uz njih i zadivit će vas njihov odabir mjesta na kojem rastu i uspijevaju, odnosno njihova prilagodba klimatskim i vremenskim uvjetima tog područja. Posebno je intrigantno kako, svaka na svoj način, prognoziraju vrijeme, a mi danas u pravilu za to ne marimo.

Knjiga se može nabaviti kod autora, a časopis Maslina od idućeg će broja u nastavcima objavljivati dijelove ove posebne knjige.