Prema nekim procjenama, u vrgoračkom kraju se 70 posto stanovništva bavi poljoprivredom kao jedinim ili dodatnim izvorom prihoda. Iz tri polja – Jezera, Bunine i Rastoka – na zelene tržnice i u trgovačke lance diljem Hrvatske dolaze izvrsne jagode, breskve, nektarine, stolno grožđe...
No, u tom kraju praktički nema agrometeoroloških stanica, koje su u razvijenim poljoprivrednim zemljama sastavni dio života svakog poljoprivrednika. Istina, imaju dvije-tri stanice koje su postavili veliki proizvođači zaštitnih sredstava, ali treba ih još, s izgrađenim sustavom preko kojeg bi poljoprivrednici na svoje mobilne uređaje dobivali podatke o promjenama temperature i količini oborina.
– Mislim da bi nam to puno značilo. Mogli bismo jednim klikom vidjeti temperature, nekad je samo jedan stupanj razlike granica između toga hoće li biti štete ili neće. Da pojednostavnim, ako bismo vidjeli da je temperatura sumnjiva, mogli bismo djelovati i zaštititi nasade, te tako spasiti značajne količine uroda. Mnogi će reći da imamo prognoze na svakom koraku, a veliki broj ljudi ne zna da mi ovisimo o mikroklimi. U nas je to posebno izraženo, ujutro može biti mraz, a za nekoliko sati 20 Celzijevih stupnjeva. Znali bismo i kolike su količine oborina pale, pa bismo nakon toga mogli vidjeti koje bolesti prijete bilju. Mislim da se trebamo povezati s DHMZ-om i preko njih pokušati riješiti ovaj problem – kaže nam Mate Vujčić, mladi poljoprivrednik iz Oraha pokraj Vrgorca.
I u Gradu Vrgorcu svjesni su važnosti agrometeoroloških stanica, s obzirom na dosta specifično područje i različite mikroklime u kojima poljoprivrednici rade.
- DHMZ traži da se osigura 250 kvadrata zemljišta za postavljanje meteorološke stanice, ali da to bude negdje u prirodnom ambijentu. Što se tiče agrometeoroloških stanica, za te mogućnosti treba vidjeti sve detalje s njima. Međutim, pored postavljanja agrometeoroloških stanica, trebamo napraviti program kako bismo povezali poljoprivrednike s tim stanicama da mogu iz sata u sat čitati podatke na svojim mobilnim telefonima – istaknuo je dipl. ing. Goran Franić, stručni suradnik za poljoprivredu u Gradu Vrgorcu.
Bivšu ravnateljicu DHMZ-a Natašu Strelec Mahović "ulovili" smo u Ljubljani, na jednom sastanku. Trenutačno je na čelu projekta "Metmonic", čija je vrijednost veća od 340 milijuna kuna, sufinanciran je iz EU fondova.
Kroz taj projekt diljem Hrvatske postavit će se 34 nove meteorološke postaje, 134 klimatološke, 264 kišomjerne postaje, šest meteoroloških radara, dvije visinske postaje i pet meteorološko-oceanografskih plutača.
– Nažalost, u našem programu nije postavljanje agrometeroloških stanica, no možemo na meteorološke stanice ugraditi dodatne senzore koje bi očitavali i druge vrijednosti. Sve je digitalizirano i ne bi trebalo angažirati nikoga za čitanje tih vrijednosti – poručila je Nataša Strelec Mahović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....