zdravlje iz vrtaHladni dio godine idealan je za uzgoj kaula: ova kupusnjača bogata je vitaminom C i folnom kiselinom te idealna za sve koji su na dijeti

Kavol, kaul, karfiol sve su nazivi za cvjetaču, biljku iz porodice kupusnjača, latinskog naziva Brassica oleracea var. botrytis, koja se u našem priobalnom području uzgaja i bere od kasne jeseni do ranog proljeća, čak i zimi, s obzirom na to da rast zaustavlja tek pri temperaturama nižim od 4 Celzijeva stupnja.

Ova nutritivno izuzetno vrijedna namirnica bogata je vitaminom C, folnom kiselinom, a u istodobno sadrži mali postotak ugljikohidrata, te zanemariv postotak masti. U 100 grama ima svega 25 kcal, pa je odličan izbor za one koji su na redukcijskoj prehrani.

Uzgoj

Treba znati kako se na istoj površini ne bi smjele neprestano uzgajati biljke iz porodice kupusnjača (kupus, brokula, raštika, kelj, korabica i dr.), odnosno između njihove sadnje na istoj gredici treba proći barem tri godine. Čestom, uzastopnom sadnjom na istoj površini, dolazi do češće pojave bolesti i štetnika, pa se smanjuju prinosi.

Cvjetača preferira srednje teška tla, bogata organskom tvari – humusom koji će tlo učiniti blago kiselim, pH vrijednosti 6,2-6,8. Tlo treba biti dobro propusno, kako voda ne bi zaostajala, što je posebice štetno kod uzgoja u zimskom razdoblju. Zato je teško, ilovasto tlo, prije sadnje potrebno obogatiti organskom tvari, najbolje zrelim stajskim gnojem i kompostom.

Za kvalitetne prinose potrebno je i dodavanje kompleksnoga mineralnoga gnojiva NPK, formulacije 7-20-30 u količini 10-15 dkg na svaki četvorni metar. Dodano organsko i mineralno gnojivo potrebno je obradom unijeti u tlo i to najbolje 2-3 tjedna prije sadnje presadnica, koje se sade na razmak od 40 cm unutar reda te uz razmak među redovima od također 40 cm.

Idealna temperatura za uzgoj je oko 16-18 stupnjeva C, pa se kaul sadi u rano proljeće ili kasnu jesen/zimu. Na temperaturama ispod +4 stupnja, biljka zaustavlja rast, a pri temperaturama iznad 25 stupnjeva glavice se brzo razvijaju, no gube kompaktnost i ostaju rastresite, loše kvalitete. U takvim uvjetima i brzo prorastu, cvjetaju i više nisu pogodne za potrošnju.

 

Što se održavanja vlažnosti tla tiče, cvjetači je za uspješan uzgoj potrebno osigurati više vlage no što zahtijevaju druge kupusnjače, kupus na primjer. U uvjetima smanjene vlažnosti dolazi do slabijeg razvoja glavica, pa je navodnjavanje u vrijeme njihova oblikovanja od presudne važnosti.

Kako se uzgaja u hladnijem dijelu godine, mnogi smatraju kako navodnjavanje nije potrebno, jer se oslanjaju na padaline. Međutim, ako iste izostanu, pogotovo obilnije, navodnjavanje je svakako potrebno.

Cvjetača se bere kada je promjer cvjetne glavice veći od 10 cm i to otkidanjem pri bazi tla. U malim vrtovima najbolje ju je brati sukcesivno, ovisno o potrebi s obzirom na to da se u hladnjaku može čuvati svega nekoliko dana, dok se u hladnjačama na +2-3 stupnja može čuvati oko mjesec dana.

Bolesti i štetnici

Najčešći štetnici kupusnjača, pa tako i kaula, su različite štetne gusjenice među kojima velike štete prave gusjenice kupusnog bijelca, lisne sovice i dr. Hrane se izgrizanjem lista, te u potpunosti mogu izgristi svu lisnu masu, čime je onemogućena tvorba glavica ili biljka u potpunosti propada.

Osim direktnih šteta zbog izgrizanja lišća, štete nastaju i zbog izmeta što umanjuje tržnu vrijednost kupusnjača. Osim gusjenica, velike štete prave i puževi, stjenice, uši i drugi.

Na malenim površinama, kod uzgoja za osobne potrebe, korisno je ručno sakupljanje gusjenica, puževa, dok se kod uzgoja na velikim površinama za zaštitu primjenjuju zaštitna sredstva dopuštena za primjenu na kupusnjačama.