Metvica, menta, nana... ili latinski Mentha longifolia vrlo je zahvalna i jednostavna za uzgoj i zato je svakako posadite u svoj vrt, iako će biti zadovoljna i u loncu na prozoru ili balkonu. Ima ih tridesetak vrsta i sve imaju iznimna ljekovita svojstva, a budući da je višegodišnja biljka, u slučaju da je posadite u vrtu morat ćete je malo više krotiti jer će se svake godine značajno povećati.
Ono što je čini baš ljetnom biljkom jest činjenica da vam doslovno može osvježiti ljeto jer sadrži različite arome, od klasičnog peperminta do mirisa koji podsjećaju na jabuke, jagode, pa čak i na ananas. U vrtu je jako dobra "susjeda" jer svojim mirisom tjera uši, komarce i mrave.
Upravo je zbog toga treba saditi između povrća koje često napadaju uši, dok je u ukrasnom vrtu najbolje posaditi u dijelove vrta u kojima češće boravimo, osobito u večernjim satima, i ne želimo da nas u opuštanju uznemiravaju komarci.
Metvica je otporna i pogodna za sadnju na srednje teškom, humusnom i dobro dreniranom tlu, ali koje ipak mora zadržavati vodu jer je osjetljiva na sušu. Iako voli sunce, tlo na osunčanim gredicama brzo se presuši pa je zato bolje ovu biljku saditi u djelomično sjenovitom dijelu vrta, na primjer uza zid na sjevernoj strani kuće, s tim da joj treba ostaviti dovoljno prostora za rast. Naime, njezini se izboji brzo šire i mogu brzo iscrpiti susjedne biljke.
U zemlji koja nije baš bogata, usred sezone rasta mjesto na kojem je metvica treba prekriti organskim pokrivačem i upotrijebiti organsko gnojivo. Zbog činjenice da se razmnožava vriježama vrlo brzo se širi.
Stoga treba paziti da se njezin bujan rast ograniči tako da je posadimo zajedno s lončićem koji će ograničiti rast korijena, a time i širenje metvice po gredicama, i zato lonce ne treba postaviti preblizu jedne drugima. Metvica nije prezahtjevna za uzgoj, tako da će dobro uspijevati i onima koji s njom nemaju previše iskustva.
Tijekom ljetnih mjeseci, kad je rast najbujniji, tlo oko biljke obavezno treba pokriti, a to bi trebalo obaviti prije nego što zemlja postane previše vruća i suha, najbolje već u lipnju ili neposredno prije početka ljetne vrućine.
Ako ne želite koristiti metvicu za ukras, nego kao začin, morate uklanjati cvjetove čim se pojave, jer će se tako razviti više lišća i bit će aromatičnije.
Metvica se može uzgajati u većim loncima ili u koritima, a zahvaljujući bujnom rastu, najbolje je saditi je u zasebni lonac koji se onda može postaviti u veći, ili u korito. Za intenzivniji rast potrebno je redovito zalijevanje i povremeno gnojidba tekućim gnojivima za zelene biljke.
Svježa, sušena ili zamrznuta
Metvicu treba brati isključivo rano ujutro, čim se osuši jutarnja rosa. Reže se samo gornje lišće jer se tako potiče rast novih listića i izbojaka. Tijekom godine koristimo svježe listiće u raznim voćnim salatama, osvježavajućim pićima, čajevima, umacima te kao dodatak kuhanom povrću i krumpiru.
Za zimske mjesece metvicu je najbolje osušiti tako da grančice objesimo u topli i zračni prostor, a zatim osušene listiće zdrobimo i spremimo ih u tamnu posudu. Osim toga, svježe odrezane listove možemo zamrznuti i po potrebi dodavati u jela tijekom cijele godine jer će sačuvati svježinu i aromu.
Nužna u kuhinji
Metvica će svakako dobro doći u pripremi ljetnog ledenog čaja i limunada s dodatkom đumbira. Svježe ubrane listove samo malo protrljajte i ugrijte između dlanova te ih dodajte ljetnim napitcima. Isjeckani listovi savršen su dodatak salatama od rajčica i krastavaca, a odlično se sljubljuje s jogurtom, vrhnjem i čokoladom.