Kivi je egzotična biljka koja je postala iznimno česta u našim krajevima, a čiji plodovi dozrijevaju u rujnu ili listopadu.
Zeleni plod s crnim sjemenkama se pokazao kao dobar saveznik našeg zdravlja. Mediteranska klima izuzetno pogoduje rastu i razvoju ovog voća.
Kako piše Agroklub, kivi možete uzgojiti sadnjom sadnice ili ga možete posaditi uz pomoć sjemena. Sjemenke kivija najprije je bitno staviti u vlažnu krpu, pa u plastičnu vrećicu. Sjemenke trebaju biti vlažne kako bi što prije isklijale.
Sadnja kivija obavlja se tijekom zime ili početkom proljeća te se preporučuje pripremu terena obaviti u ljeto odnosno u jesen prethodne godine.
Za prve dvije godine preporučuje se svaku biljku u nasadu gnojiti individualno dušičnim gnojivom prema načelu - manje, a češće.
Nakon što isklijaju, biljke stavite u lončanice koje ćete staviti na mjesto koje dobiva puno svjetla. Kako biljka bude rasla, tako mijenjajte veličinu posude.
Mlade biljke su posebno osjetljive na zimu, tako da mnogi uzgajivači svoje kivi biljke drže u zatvorenom prostoru tijekom prve dvije godine.
Tijekom rasta postupno im dodajte gnojiva. Kada ih sadite u vrtu, morate imati na umu da biljci treba prostora i da se širi poput vinove loze. Tlo u vrtu im mora biti vlažno, te moraju imati puno sunca.
Kivi biljke obično cvjetaju četiri ili pet godina od sadnje. Biljku je potrebno obrezivati redovito. To se radi dok zimi dok je biljka uspavana. Prinosi biljke se povećavaju iz godine u godinu, a obično dozrijevaju u rujnu i listopadu.
Visoki izvor vitamina C
Ako ste mislili da su limuni i naranče najveći izvori vitamina C, onda opet razmislite! Naime, 100 grama kivija sadrži 154 posto vitamina C, što je gotovo dvostruko više od limuna i naranče. Vitamin C djeluje kao moćan antioksidans te jača imuntet i štiti od upala i raka.
Za dobar san
Imate li problema sa spavanjem? Prema istraživanju koje je proveo Taipei Medical University, brojne studije pokazale su da kivi sadrži mnoge korisne tvari, među kojima antioksidansi i serotonin koji mogu biti korisni u liječenju poremećaja spavanja. Preporučuje se da sat vremena prije spavanja pojedete dva kivija kako bi lakše zaspali.
Dobar izvor dijetalnih vlakana
Ovo egzotično voće je napunjeno dijetalnim vlaknima, što pomaže u prevenciji brojnih bolesti. Prema studiji Sveučilišta u Leedsu, povećanje potrošnje hrane bogate vlaknima može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Također, utječe na krvni tlak, kolesterol i šećer u krvi. Često se preporučuje i dijabetičarima za konzumaciju. Regulira probavu, a dobar je i izvor vitamina B6, koji je koristan za trudnice.
Snaga vitamina i minerala
Kivi je bogat vitaminima i mineralima kao što su vitamini A, B6, B12, E i kalij, kalcij, željezo i magnezij. Oni zajednički doprinose pravilnom funkcioniranju tijela, te potiču cirkulaciju, bore se protiv stresa, apsorbiraju željezo.
Visoka razina kalija, 312 mg na 100 grama, je dobra je za krvnu sliku, dok magnezij u kiviju pomaže u funkcioniranju živaca i mišića. S obzirom da djeluje kao antioksidans pospješuje izgled kože.
Osim navedenih svojstava, kivi sadrži omega 3 masne kiseline i potiče zdravlje srca, piše Agroklub.
StoryEditorOCM
blago iz vrtaZeleni plod odličan je saveznik našeg zdravlja: evo kako uzgojiti kivi
30. rujna 2017. - 19:15
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....