Nakon razdoblja ugodnih proljetnih temperatura biljke ulaze u fazu intenzivnog rasta, cvatnje i razvoja lišća, ali dolaskom prvih velikih vrućina mnoge počinju pokazivati znakove iscrpljenosti. Tada se mogu primijetiti promjene na listovima – rubovi postaju suhi i smeđi, na površini se pojavljuju svijetle mrlje, a cijela biljka djeluje beživotno i umorno. Takvi simptomi lako izazovu zabrinutost jer podsjećaju na gljivične bolesti, napad štetnika ili ozbiljan problem s korijenom.
Neki odmah posegnu za zaštitnim sredstvima ili gnojivima, ali razlog propadanja lišća uglavnom je mnogo jednostavniji. Velik broj biljaka strada zbog neprikladnog položaja sadnje i pretjeranog izlaganja jakom ljetnom suncu. Opržotine od sunca među najčešćim su problemima tijekom toplinskih valova, a najviše pogađaju vrste koje prirodno rastu u polusjeni ili sjeni jer takve biljke ne podnose dugotrajno izlaganje jakom popodnevnom suncu.
BILJKE KOJE POSEBNO TEŠKO PODNOSE JAKO SUNCE
Hortenzija, hosta, astilba i heuchera poznate su po predivnom lišću, a njihova prirodna staništa uglavnom uključuju vlažnija i zaštićena područja pa im jaka sunčeva svjetlost stvara velik stres. Kada se takve vrste posade na potpuno osunčano mjesto, lišće vrlo brzo počinje reagirati. Najprije stradaju rubovi, zatim se pojavljuju mrlje, a s vremenom list gubi čvrstoću i izgled. Kod težih oštećenja dolazi do uvijanja listova, venuća pa i potpunog sušenja pojedinih dijelova biljke.
Ovo je najizraženije tijekom dugih razdoblja bez kiše kada se tlo brzo isušuje, a korijen više ne uspijeva nadoknaditi količinu vlage koju biljka gubi kroz lišće. Visoke temperature dodatno ubrzavaju isparavanje pa biljka ulazi u stanje stalnog stresa. Čak ni redovito zalijevanje ne može pomoći ako biljka svakodnevno provodi sate pod jakim poslijepodnevnim suncem. Tada dolazi do doslovnog "spaljivanja" osjetljivog tkiva lista.
NAJVAŽNIJE JE PRAVILNO MJESTO SADNJE
Kako se dogodi da biljka koja je u proljeće izgledala zdravo tijekom ljeta naglo propada? Proljetno sunce nije dovoljno snažno da izazove ozbiljna oštećenja pa problem postaje vidljiv tek kada temperature dosegnu vrhunac. Biljke tada više ne mogu podnijeti količinu topline i svjetlosti kojoj su izložene iz dana u dan. Zato je pravilan odabir mjesta sadnje od iznimne važnosti. Vrste koje vole polusjenu najbolje uspijevaju na položajima gdje dobivaju jutarnje sunce, dok su tijekom najtoplijeg dijela dana zaštićene hladom drveća, zidova ili drugih biljaka.
Mnoge biljke koje uzgajamo zbog dekorativnog lišća najljepše izgledaju upravo na takvim zaštićenim mjestima – hosta razvija velike, bogate listove bez suhih rubova, hortenzija zadržava svjež izgled i dulje cvate, heuchera na polusjenovitom položaju pokazuje puno intenzivnije nijanse crvene, ljubičaste ili zelene boje. Prije sadnje zato je važno provjeriti kakve uvjete određena biljka traži. Podaci o tome voli li sunce, polusjenu ili sjenu jedan su od najvažnijih uvjeta za zdrav rast! Mnogi problemi mogu se izbjeći već samim pravilnim rasporedom biljaka prema količini svjetlosti koju podnose.
ŠTO UČINITI KADA SE POJAVE PRVI ZNAKOVI OPRŽOTINA
Ako se prvi znakovi opržotina pojave rano, biljku je najbolje što prije premjestiti na prikladnije mjesto. Brzo reagiranje omogućuje biljci brži oporavak i razvoj novog zdravog lišća. Presađivanje je najbolje obaviti tijekom blažeg vremena, rano ujutro ili predvečer, kako bi biljka lakše podnijela promjenu uvjeta. Novo mjesto trebalo bi imati više hlada i svježije, umjereno vlažno tlo koje se ne pregrijava tijekom dana. Nakon presađivanja biljku treba redovito zalijevati kako bi razvila snažan korijenov sustav i lakše se prilagodila novom položaju. Oštećene listove poželjno je ukloniti jer biljka tada energiju usmjerava na razvoj novih izboja. Kod većine vrsta oporavak postaje vidljiv već nakon nekoliko tjedana ako su uvjeti odgovarajući.
OPRŽOTINE NISU UVIJEK POSLJEDICA SUNCA
Dakle, sunce predstavlja jedan od najčešćih uzroka opržotina, ali slične simptome mogu izazvati i drugi problemi povezani s njegom biljaka. Prekomjerna količina gnojiva može oštetiti korijen i izazvati sušenje rubova listova. Vrlo su opasni svježi stajski gnoj i prejaka mineralna gnojiva koja u dodiru s korijenom stvaraju kemijska oštećenja – biljka tada reagira gotovo jednako kao kod sunčanih opržotina. Problemi se mogu pojaviti i nakon zalijevanja ili prskanja biljaka tijekom najjačeg sunca jer kapljice vode na listovima tada pojačavaju djelovanje topline, a osjetljivo tkivo vrlo brzo strada. Zalijevanje preporučujemo rano ujutro ili navečer kada temperature padnu i biljka lakše upija vlagu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....